Neki ljudi izgledaju starije od svojih godina, dok drugi ne. Zašto se ovo dešava? Naučnici iz Kine objavili su rezultate studije koja pokazuje povezanost određenog gena sa preranim starenjem. Zbog prisustva ovog gena u tijelu se proizvodi tamni pigment. Vjeruje se da se kavkaska rasa s bijelom kožom pojavila upravo zbog njega. Iz tog razloga, potrebno je detaljnije razmotriti odnos starenja i mutacija bijelih stanovnika Europe.
Mnogi od nas žele izgledati mlađe od svojih godina, jer smo uvjereni da se u mladosti, kao u ogledalu, ogleda zdravlje čovjeka. Zapravo, kao što je dokazano istraživanjem renomiranih naučnika iz Danske i Velike Britanije, spoljašnja starost osobe pomaže da se odredi dužina njegovog života. Ovo je direktno povezano sa postojanjem korelacije između dužine telomera, koji je biomolekularni marker, i spoljašnje starosti. Gerontolozi, koji se u svijetu nazivaju i stručnjacima za starenje, tvrde da je potrebno pažljivo istražiti mehanizme koji određuju drastičnu promjenu izgleda. Ovo pomaže u razvoju najnovijih tehnika pomlađivanja. Ali danas se premalo vremena i sredstava posvećuje takvim istraživanjima.
Nedavno je istraživanje velikih razmjera sprovela grupa kineskih, holandskih, britanskih i njemačkih naučnika koji su zaposleni u najvećim naučnim institucijama. Njegov cilj je bio pronaći asocijacije u cijelom genomu kako bi povezale ekstrinzičnu starost s genima. To se posebno odnosilo na težinu bora na licu. Da bi se to postiglo, pažljivo su proučavani genomi oko 2000 starijih ljudi u Velikoj Britaniji. Ispitanici su bili učesnici Roterdamske studije, koja se provodi kako bi se razjasnili faktori koji uzrokuju određene poremećaje kod starijih osoba. Približno 8 miliona pojedinačnih nukleotidnih polimorfizama, ili jednostavno SNP-ova, testirano je da bi se utvrdilo postoji li veza vezana za starost.
Pojava isjecka se javlja prilikom promjene nukleotida na segmentima DNK ili direktno u genu. Drugim riječima, to je mutacija koja stvara alel, ili varijantu gena. Aleli se međusobno razlikuju u nekoliko isječaka. Potonji nemaju poseban učinak ni na šta, jer ne mogu utjecati na najvažnije dijelove DNK. U tom slučaju mutacija može biti korisna ili štetna, što se odnosi i na ubrzavanje ili usporavanje starenja kože na licu. Stoga se postavlja pitanje pronalaženja specifične mutacije. Da bi se pronašla potrebna asocijacija u genomu, bilo je potrebno ispitanike podijeliti u grupe kako bi se odredile pojedinačne nukleotidne supstitucije koje odgovaraju određenim grupama. Formiranje ovih grupa odvijalo se u zavisnosti od stanja kože na licima učesnika.
Jedan ili više ugriza koji se najčešće javljaju moraju biti u genu odgovornom za spoljašnju starost. Stručnjaci su proveli istraživanje na 2693 osobe kako bi pronašli isječke koji su utvrdili starenje kože lica, promjene oblika lica i boje kože te prisustvo bora. Unatoč činjenici da istraživači nisu uspjeli utvrditi jasnu povezanost s borama i godinama, otkriveno je da se pojedinačne nukleotidne zamjene mogu naći u MC1R smještenom na šesnaestom kromosomu. Ali ako uzmemo u obzir spol i dob, onda postoji povezanost između alela ovog gena. Svi ljudi imaju dvostruki skup hromozoma, tako da postoje dvije kopije svakog gena. Drugim riječima, sa normalnim i mutantnim MC1R, osoba će izgledati starije za godinu dana, a sa dva mutantna gena za 2 godine. Vrijedi napomenuti da je gen koji se smatra mutiranim alel koji nije sposoban proizvesti normalan protein.
Da bi testirali svoje rezultate, naučnici su koristili informacije o oko 600 starijih stanovnika Danske, preuzete iz rezultata eksperimenta čija je svrha bila procena bora i spoljašnje starosti sa fotografije. Istovremeno, naučnici su unapred obavešteni o starosti ispitanika. Kao rezultat toga, bilo je moguće uspostaviti vezu sa makazama koje se nalaze što bliže MC1R ili direktno unutar njega. To nije zaustavilo istraživače, pa su se odlučili na još jedan eksperiment u kojem su učestvovala 1173 Evropljana. Istovremeno, 99% ispitanika su bile žene. Kao i prije, starost je bila povezana s MC1R.
Postavlja se pitanje: šta je tako značajno u vezi sa MC1R genom? Više puta je dokazano da je u stanju da kodira receptor melanokortina tipa 1, koji je uključen u određene signalne reakcije. Kao rezultat, proizvodi se eumelanin, koji je tamni pigment. Prethodne studije su potvrdile da 80% ljudi sa svijetlom kožom ili crvenom kosom ima mutirani MC1R. Prisustvo spinova u njemu utiče na pojavu staračkih pega. Ispostavilo se i da boja kože može u određenoj mjeri uticati na odnos između starosti i alela. Ovaj odnos je najizraženiji kod onih koji imaju blijedu kožu. Najmanja povezanost uočena je kod ljudi čija je koža bila maslinasta.
Vrijedi napomenuti da MC1R utječe na izgled starosti, bez obzira na staračke pjege. Ovo je ukazivalo na to da asocijacija može biti posljedica drugih crta lica. Sunce također može biti odlučujući faktor, jer mutirani aleli uzrokuju crvene i žute pigmente koji nisu u stanju zaštititi kožu od ultraljubičastog zračenja. Uprkos tome, nema sumnje u snagu udruženja. Prema većini istraživača, MC1R je sposoban za interakciju s drugim genima koji su uključeni u oksidativne i upalne procese. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se otkrili molekularni i biohemijski mehanizmi koji određuju starenje kože.