Badnje veče 2023: istorija i tradicija praznika
Poseban praznik ispunjen vjerom, trijumfom i radošću je Badnje veče. Pričamo kako ga 2023. godine u našoj zemlji obilježavaju predstavnici različitih grana kršćanstva

Badnje veče u mnogim zemljama slave ljudi različitih vjera. Ovo je posljednji dan posta pred Božić, običaj je da se za njega pripremimo duhovno i fizički. Vjernici nastoje pročistiti svoje misli i provesti dan u tihoj molitvi, a uveče se okupiti sa svojim porodicama na svečanoj večeri nakon izlaska prve večernje zvijezde.

Bez obzira na denominaciju i lokaciju, svaka osoba na Badnje veče 2023. nada se da će pronaći radost, mir i dobre misli, dotaknuti veliki sakrament koji će očistiti misli od svega beznačajnog i kukavnog. O tradicijama ovog velikog dana u pravoslavlju i katoličanstvu pročitajte u našem materijalu.

Pravoslavno Badnje veče

Badnje veče, ili navečerje Rođenja Hristovog, je dan uoči rođenja Hristovog, koji pravoslavni hrišćani prolaze u molitvi i poniznosti, u radosnom iščekivanju značajnog i svetlog praznika.

Vjernici drže strogi post tokom cijelog dana, a "poslije prve zvijezde", koja predstavlja izgled Vitlejemske zvijezde, okupljaju se za zajedničkim stolom i jedu sočno. Ovo je tradicionalno jelo koje uključuje žitarice, med i sušeno voće.

Na ovaj dan se u hramu održavaju prekrasne službe. Važan dio njih je i uklanjanje upaljene svijeće od strane sveštenika u centar hrama, kao simbola upaljene zvijezde na nebu zalaska sunca.

Na Badnje veče služi se “kraljevski sat” – naziv je sačuvan iz vremena kada su na gozbi u crkvi bili krunisani. Čitaju se odlomci iz Svetog pisma koji govore o dugo očekivanom dolasku Spasitelja, o proročanstvima koja su obećavala njegov dolazak.

Kada se slavi

Pravoslavni hrišćani slave Badnje veče 6 januar. Ovo je posljednji i najstroži dan četrdesetodnevnog posta, na kojem je zabranjeno jesti do kasno uveče.

tradicije

Pravoslavni hrišćani dugo su Badnje veče provodili u crkvi na molitvi. Oni koji to nisu mogli, pripremali su se za uspon zvijezde kod kuće. Svi članovi porodice obukli su se u prazničnu odjeću, stol je bio prekriven bijelim stolnjakom, ispod njega je bilo uobičajeno stavljati sijeno, koje je personificiralo mjesto gdje je Spasitelj rođen. Za svečanu trpezu pripremljeno je dvanaest posnih jela – prema broju apostola. Pirinčana ili pšenična kutija, sušeno voće, pečena riba, žele od bobica, kao i orašasti plodovi, povrće, pite i medenjaci su uvek bili prisutni na stolu.

U kuću je postavljena jela, ispod koje su stavljeni darovi. Simbolizirali su darove koji se donose djetetu Isusu nakon rođenja. Kuća je bila ukrašena smrekovim granama i svijećama.

Obrok je počeo zajedničkom molitvom. Za stolom su svi morali probati sva jela, bez obzira na svoje ukusne sklonosti. Tog dana se nije jelo meso, nisu se služila ni topla jela, tako da je domaćica uvek bila prisutna za stolom. Uprkos činjenici da se praznik smatrao porodičnim praznikom, za stol su pozivani usamljeni poznanici i komšije.

Počevši od 6. januara uveče, deca su krenula da koledaju. Išli su od kuće do kuće i pevali pesme, noseći radosnu vest o Hristovom rođenju, za šta su u znak zahvalnosti dobijali slatkiše i novčiće.

Na Badnje veče vjernici su nastojali da se oslobode negativnih i loših misli, sve vjerske tradicije bile su usmjerene na njegovanje humanizma i dobronamjernog odnosa prema drugima. Neke od ovih tradicija su opstale do danas i usađene su budućim generacijama.

Katoličko Badnje veče

Badnje veče je jednako važno za katolike kao i za pravoslavne hrišćane. Spremaju se i za Božić, čiste svoju kuću od prljavštine i prašine, ukrašavajući je božićnim simbolima u vidu smrekovih grana, svijetlih lampiona i čarapa za poklone. Važan događaj za vjernike je odlazak na misu, strogi post, molitve, ispovijed u hramu. Dobrotvornost se smatra važnim elementom praznika.

Kada se slavi

Slavi se katoličko Badnje veče 24 decembar. Ovaj praznik prethodi katoličkom Božiću, koji pada 25. decembra.

tradicije

Katolici takođe provode Badnje veče na porodičnoj gala večeri. Glava porodice vodi obrok. Prije početka slavlja običaj je čitati odlomke iz jevanđelja o rođenju Mesije. Vjernici tradicionalno stavljaju na stol napolitanke – somun, koji simbolizira tijelo Hristovo. Svi članovi porodice čekaju da se pojavi prva zvijezda kako bi probali svih dvanaest jela koje morate imati dnevno.

Posebnost katoličkog praznika je to što se na stol stavlja dodatni set pribora za jelo za jednu osobu – neplaniranog gosta. Vjeruje se da će ovaj gost sa sobom donijeti duh Isusa Krista.

U mnogim katoličkim porodicama još je uobičajeno da se malo sijena sakriju ispod prazničnog stolnjaka kao podsjetnik na uslove u kojima je rođeno dijete Isus.

Na kraju objeda cijela porodica odlazi na Božićnu misu.

Baš na Badnje veče kod kuće se postavlja badnjak i jasle u koje se u noći uoči Božića polaže sijeno.

Ostavite odgovor