Komorbiditet: definicija, faktori i rizici

Sve stariji i stariji, komorbiditeti su izvori poteškoća u izboru recepata i faktori rizika za prognozu bolesti tokom liječenja. Pandemija Covid-2020 19. jedna je od ilustracija toga. Objašnjenja.

Definicija: šta je komorbiditet?

“Komorbiditet” je definiran istovremenom prisutnošću u istoj osobi nekoliko hroničnih bolesti od kojih svaka zahtijeva dugotrajnu njegu (Haute Autorité de santé HAS 2015 *). 

Ovaj se izraz često preklapa s definicijom „polipatologije“ koja se odnosi na pacijenta koji pati od nekoliko karakteriziranih stanja koja rezultiraju onesposobljavajućim sveukupnim patološkim stanjem koje zahtijeva stalnu njegu. 

Socijalno osiguranje definira izraz „Dugotrajna oboljenja“ ili ALD za 100% pokrivenost skrbi, kojih ima 30. 

Među njima se nalaze:

  • dijabetes;
  • maligni tumori;
  • kardiovaskularne bolesti;
  • HIV;
  • teška astma;
  • psihijatrijski poremećaji;
  • itd

Istraživanje Insee-Credes pokazalo je da je 93% ljudi starih 70 i više godina imalo najmanje dvije bolesti istovremeno, a 85% najmanje tri.

Faktori rizika: zašto je prisutnost komorbiditeta rizik?

Prisutnost komorbiditeta povezana je s polifarmacijom (propisivanje nekoliko lijekova u isto vrijeme) koja može predstavljati problem zbog interakcija lijekova. 

Više od 10% ljudi starijih od 75 godina uzima između 8 i 10 lijekova dnevno. Najčešće su to bolesnici s ALD -om i starije osobe. 

Treba napomenuti da određene kronične patologije ponekad uzrokuju mlađi ljudi poput dijabetesa, psihijatrijskih poremećaja ili malignih tumora. 

Komorbiditeti također predstavljaju dodatni rizik od komplikacija u slučaju akutne bolesti poput Covid-19 (SARS COV-2) ili sezonske gripe. U prisustvu komorbiditeta, organizam je ranjiviji.

Komorbiditeti i koronavirus

Prisutnost komorbiditeta važan je faktor rizika za komplikacije tokom infekcije SARS-om COV-2 (COVID 19). Iako su godine same po sebi značajan faktor rizika, prisutnost kardiovaskularnih bolesti poput hipertenzije, istorije srčanog ili moždanog udara može dovesti do zastoja srca ili novog moždanog udara zbog energetskih resursa potrebnih tijelu za borbu protiv koronavirusa. Pretilost ili zatajenje disanja također su komorbiditeti koji povećavaju rizik od komplikacija uzrokovanih infekcijom SARS-om COV-2 (COVID 19).

Popratne bolesti i rak

Kemoterapijski tretmani koji se provode u sklopu liječenja raka potaknut će pojavu tromboza (krvnih ugrušaka) u cirkulaciji krvi zbog stanja upale cijelog organizma povezanog s prisutnošću tumora. Ove tromboze mogu biti uzroci:

  • flebitis;
  • srčani infarkt;
  • moždani udar;
  • plućne embolije. 

Konačno, kemoterapija također može utjecati na funkciju bubrega (pročišćavanje krvi) i jetre te na proizvodnju bijelih i crvenih krvnih zrnaca, što može uzrokovati komplikacije.

Koji terapijski pristup u prisustvu komorbiditeta?

Prvi korak je dati prioritet tretmanima, fokusirajući se na najefikasnije lijekove i izbjegavajući interakcije s lijekovima. Ovo je uloga ljekara koji dobro poznaje svog pacijenta i kako reagira na svaki tretman. Također osigurava koordinaciju između različitih dionika tražeći, po potrebi, njihove savjete i stručnost. 

Redovno medicinsko praćenje potrebno je i za prilagođavanje liječenja promjenama bolesti i njihovom kontekstu. Ljekar koji prisustvuje također mora biti na oprezu prema psihosocijalnim posljedicama ovih komorbiditeta, poput depresije, invaliditeta ili lošeg kvaliteta života. 

Konačno, kada dođe do akutne bolesti, lakše je indicirano hospitaliziranje radi pomnog praćenja vitalnih funkcija (kisika u krvi, krvnog tlaka, šećera u krvi, temperature) i kako bi se to moglo ukloniti što je brže moguće ako je potrebno.

Ostavite odgovor