sadržaj
Autorska prava su intelektualna prava na naučna, književna i umjetnička djela (slike, skulpture, fotografije i tako dalje). Autorsko pravo je također svojstveno crtežima, kartama, bazama podataka.
Postoji i drugo značenje autorskog prava – kao sfere koja reguliše pravni aspekt odnosa nosioca autorskog prava sa ostatkom sveta.
Najjednostavniji primjer zaštite autorskih prava u 2022: neko je postavio fotografiju novinara bez dozvole, a on želi zaštititi svoja autorska prava na sliku. Na primjer, zahtijevati kompenzaciju ili uklanjanje fotografije s internetskog izvora.
Karakteristike autorskih prava u našoj zemlji
Intelektualna svojina je | Naučna, književna i umjetnička djela; IT programi i baze podataka; izvedbe i fonogrami; Emitiranje radijskih ili televizijskih programa; izumi, korisni modeli i industrijski dizajni; selekcijska postignuća; topologija integriranih kola; proizvodne tajne, one su i know-how; trgovačka imena, žigovi i uslužni znakovi; geografske oznake, nazivi porijekla robe; komercijalne oznake |
Odnos autorskog prava sa drugim pravima | Intelektualna prava ne zavise od prava svojine i drugih imovinskih prava |
Ko je autor | Građanin čiji je kreativni rad stvorio rezultat. Ako je kreativni rad bio zajednički (radilo je dvoje ili više ljudi), onda se sudionici nazivaju koautori |
Ko se ne smatra autorom | Osoba koja nije dala lični kreativni doprinos stvaranju rezultata. Autori ne prepoznaju one koji su pružili samo tehničku, savjetodavnu, nadzornu, organizacionu ili materijalnu pomoć/pomoć |
Važenje ekskluzivnog prava na djelo (književnost, filmovi) | Za života autora i 70 godina nakon njegove smrti (računajući od 1. januara, godinu za godinom smrti). Postoje izuzeci za one objavljene pod pseudonimom, represivne, veterane Drugog svjetskog rata, kao i ako je djelo prvi put objavljeno nakon smrti autora |
Trajanje ekskluzivnog prava nastupa (za umjetnike, dirigente, scenske reditelje) | Tokom čitavog života izvođača, ali ne manje od 50 godina. Odbrojavanje je od 1. januara godine koja slijedi nakon godine u kojoj je nosilac autorskog prava izveo, snimio ili prijavio izvođenje djela. |
Trajanje ekskluzivnog prava komuniciranja radio ili televizijskog programa | Za 50 godina, računajući od 1. januara godine koja slijedi nakon godine u kojoj je poruka emitovana |
Važenje isključivog prava na fonogram | 50 godina od 1. januara godine koja slijedi nakon godine u kojoj je izvršen upis |
Važenje ekskluzivnog prava na bazu podataka | 15 godina od trenutka kada je proizvođač završio svoju kompilaciju. Odbrojavanje je od 1. januara godine koja slijedi nakon godine nastanka. Ako se baza podataka ažurira, period se obnavlja |
Važenje ekskluzivnih prava na pronalazak, korisni model, industrijski dizajn | Od dana podnošenja prijave patenta: 20 godina – pronalasci; 10 godina – korisni modeli; 5 godina – industrijski dizajn |
Važenje ekskluzivnog prava na selekciono ostvarenje | 30 godina od dana upisa u Državni registar zaštićenih uzgojnih dostignuća, a za grožđe, drveće, ukrasne, voćarske i šumske vrste – 35 godina |
Važenje ekskluzivnog prava na topologiju | 10 godina od dana prve upotrebe ili od dana registracije topologije kod saveznog organa izvršne vlasti za intelektualnu svojinu |
Uslovi isključivog prava na tajnu proizvodnje | Vrijedi sve dok se čuva povjerljivost informacija. Nakon gubitka povjerljivosti, svim nosiocima autorskih prava prestaje pravo na tajnu produkcije |
Šta se dešava nakon isteka roka | Djelo postaje javno vlasništvo. Može se slobodno koristiti bez ičijeg pristanka ili dozvole. Istovremeno se štiti autorstvo, ime autora i nepovredivost djela. U svojim testamentima, pismima, dnevnicima autor može zabraniti objavljivanje svojih djela |
Zakon o autorskim pravima
Naša zemlja je 1993. godine donijela zakon1 “O autorskim i srodnim pravima”. Sada je izgubio moć. Iako se neki greškom i dalje pozivaju na ovaj dokument. Zamijenjen je jednim od dijelova Građanskog zakonika – četvrtim dijelom2. Sadrži preko 300 članaka koji objašnjavaju i regulišu mnoge aspekte autorskih prava.
O odgovornosti za kršenje autorskih prava možete pročitati i u Zakonu o upravnim prekršajima (CAO RF). Član 7.123 opisuje kakva kazna čeka prekršioca autorskih i srodnih prava, koji je krenuo da ostvaruje prihod, kao i sankcije za nezakonito korištenje pronalaska, korisnog modela ili industrijskog dizajna.
Plagijat koji je nanio veliku štetu autoru originala (više od 100 hiljada rubalja), kao i nezakonito korištenje objekata autorskog prava, sticanje, skladištenje, transport krivotvorenih primjeraka za prodaju u velikim razmjerima – sve je to regulirano Krivični zakon (Krivični zakon Federacije). Kazne su opisane u članu 1464.
Načini zaštite autorskih prava
znak za autorsko pravo
Ovo je svojevrsna preventivna mjera. Nosilac autorskih prava treba da obavijesti sve da ovo djelo ima autora. Da biste to učinili, Građanski zakonik kaže da se na svaki primjerak djela stavi latinično slovo "C" u krug (©). U kolokvijalnom govoru ovaj znak se naziva "copyright" - paus papir od engleskog copywrite, što se prevodi kao "autorska prava". Pored © potrebno je staviti ime ili imena nosioca autorskih prava i navesti godinu prvog objavljivanja djela.
“Autorska prava” će pomoći u zaštiti autorskih prava u slučaju sudskog spora. Osoba ili kompanija koja je koristila neko djelo bez dozvole ne može reći da nije mogla identificirati autora ili nije bila svjesna da ta prava pripadaju nekome. Iako je © odsutan, to ipak neće biti izgovor za prekršioca u slučaju.
Copyright depozit
Odnosno, njegova dokumentarna fiksacija. Deponovanje je način utvrđivanja autorskih prava na književna, naučna i umjetnička djela. Jasno je da po zakonu prava autora nastaju u trenutku nastanka djela. Ali u kontroverznim situacijama, na primjer, na sudu, morat ćete dokazati da ste vi kreator.
Snažan argument je dokumentovati da je ovo vaš rad. Taloženje vrše specijalizovane organizacije.
Dobivanje odštete za kršenje autorskih prava
Građanski zakonik (član 1301. Građanskog zakona Federacije)5 kaže da ako su vaša autorska prava povrijeđena, imate pravo zahtijevati od prekršioca:
- platiti odštetu;
- ili kompenzaciju.
Zakon čak precizira iznos naknade koju sud može dodijeliti - od 10 hiljada do 5 miliona rubalja. Istina, 2022. priznaje se ova „vilica“ iznosa6 u suprotnosti sa Ustavom. Ali to su pravne nijanse koje se odnose na sporove sa individualnim poduzetnicima na sudu. Bilo kako bilo, žrtva prekršaja ima pravo da traži odštetu.
Privođenje prekršioca administrativnoj odgovornosti
U pomoć član 7.12. Zakon o upravnim prekršajima Federacije7. Takve slučajeve razmatraju sudovi opšte nadležnosti. Tužba se može podnijeti okružnom sudu ako je navodni počinilac fizičko lice. Ako je pravno lice, onda na arbitražu.
Privođenje krivičnoj odgovornosti
Za to postoji član 146. Krivičnog zakona Federacije8.Ali pripisuje se samo ako je nosiocu autorskih prava prouzrokovana veća šteta.
Štetu koja se može priznati kao velika sudovi utvrđuju iz okolnosti svakog konkretnog slučaja. Na primjer, od prisustva i visine stvarne štete, iznosa izgubljene dobiti, iznosa prihoda koji je osoba primila kao rezultat povrede njegovih prava na rezultate intelektualne aktivnosti ili na sredstva individualizacije.
Ovim članom se kažnjava i nezakonito korištenje objekata autorskog ili srodnog prava. I za kupovinu, skladištenje, transport krivotvorenih primjeraka djela ili fonograma za prodaju. Ali i šteta mora biti velika.
I još jedna važna nijansa: rok zastare u slučaju je dvije godine. Odnosno, nakon dvije godine od trenutka počinjenja krivičnog djela, počinilac ne može biti kažnjen. Članak ima i treći stav, koji kažnjava za istu stvar, ali već grupu ljudi, ako je šteta u posebno velikim razmjerima (od milion rubalja) ili je zločinac iskoristio službeni položaj. Tada je rok zastare deset godina.
Postupak zaštite autorskih prava na sudu
Obratite se advokatu za autorska i srodna prava
Naravno, sve možete sami. Građanski zakonik ima obimni dio (dio 4) koji je posvećen autorskom pravu. Na to se treba osloniti. Ako niste spremni zaroniti u temu, bolje je odmah početi djelovati u tandemu s profesionalcima. Pored toga, optuženi će moći da nadoknadi troškove koje je napravio advokat.
Ispravite prekršaj
Jednostavan primjer: vaša slika je objavljena na mreži bez dozvole – trebate otići kod notara da ovjerite snimak ekrana. Za druga područja zaštite autorskih prava, možda će biti potrebna probna kupovina. Na primjer, ako je kompanija ukrala autorov crtež za izum i pušta robu na prodaju prema ovim šemama.
Pretkrivično poravnanje
Prije podnošenja zahtjeva, morate poslati zahtjev prekršiocu. I zadržite drugu kopiju. Pokušaj nagodbe prije suđenja prije podnošenja zahtjeva arbitražnom sudu je obavezan.
Osim toga, u Građanskom zakoniku Federacije (u stavu 3. stav 5.1. član 1252.)9 postoji važno pojašnjenje. Obavezni postupak potraživanja ne primjenjuje se na sporove:
- o priznavanju prava;
- o suzbijanju radnji koje krše pravo ili stvaraju prijetnju njegovim kršenjem;
- o oduzimanju materijalnih nosača u kojima je izražen rezultat intelektualne aktivnosti ili sredstvo individualizacije;
- o objavljivanju sudske odluke o učinjenoj povredi;
- o povlačenju iz prometa i uništavanju alata, opreme ili drugih sredstava koja se uglavnom koriste ili su namijenjena za kršenje isključivih prava.
Na primjer, ako nosilac autorskih prava na knjigu sazna da neka štamparija štampa djelo bez dozvole, ne mora pisati pritužbu prekršiocu s porukom: „prestani s tim“. Odmah se možete obratiti sudu i policiji.
U drugim slučajevima, ako je zahtjev ispravno sastavljen, imat ćete sve dokaze o kršenju u svojim rukama, tada će možda biti moguće zaštititi svoja autorska prava bez odlaska na sud. Prekršilac može odmah priznati da nije u pravu u situaciji i krenuti u pregovore. Istovremeno, čuvajte svu prepisku – ona će se morati predati sudu ako prekršilac ne želi da ide na dijalog.
Podnesite tužbu sudu
Ako spor nije bilo moguće riješiti vansudskim putem:
- podnese tužbu sudu za povraćaj naknade za povredu isključivih prava na rezultate intelektualne aktivnosti;
- podnijeti zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova o nezakonitim radnjama prekršioca, nakon čega slijedi privođenje administrativnoj i/ili krivičnoj odgovornosti (član 146. Krivičnog zakona Federacije, član 7.12. Zakona o upravnim prekršajima Federacije).
Nakon suđenja
Ako ste uspjeli da dobijete spor, odnosno da je odluka o zaštiti autorskih prava donesena u vašu korist, onda će za mjesec dana ona stupiti na snagu. Međutim, jedna od stranaka se može žaliti na odluku u tom periodu. Ali ako nema žalbe, onda morate dobiti rješenje o izvršenju. Ako okrivljeni nije uradio ono što ste tražili (naknada, uklanjanje materijala i tako dalje), obratite se sudskim izvršiteljima (FSSP).
Uzorak zahtjeva
Zahtev mora sadržati:
- u zaglavlju: naziv suda kome se podnosi zahtev, ime tužioca, njegovo prebivalište, ime tuženog, njegova lokacija, iznos tužbenog zahteva;
- u opisnom dijelu: ispričati o trenutnoj situaciji i svim okolnostima kršenja, kao i navesti svoje dokaze;
- u motivacionom delu: opišite na čemu zasnivate svoje tvrdnje, u vezi sa autorskim pravima, potrebno je citirati članove iz Građanskog zakonika;
- Zahtjevi ispitanika: naznačiti željene rezultate, na primjer, platiti vam iznos od N, a također ukloniti materijal ili ga prestati koristiti;
- spisak dokumenatau prilogu vaše prijave.
Zahtev se podnosi sudu zajedno sa kopijama prema broju okrivljenih. Spisak dokumenata takođe mora biti fotokopiran.
Evo primjera moguće tvrdnje o zloupotrebi.
В [ime suda]
Tužilac: [podaci]
Ispitanik: [podaci]
Tužbeni zahtev
[Podaci ispitanika] nezakonito koristi [navesti objekt autorskog prava]čiji sam autor.
[na taj i takav dan] otkrio sam da [izlagati, izlagati, distribuirati, prodavati, itd.]. iako nisam dao saglasnost za ove radnje.
Prema dijelu 1 čl. 1229 Građanskog zakona Federacije, građanin ili pravno lice koje ima isključivo pravo na rezultat intelektualne djelatnosti ili na sredstvo individualizacije (nosilac prava) ima pravo koristiti takav rezultat ili takva sredstva po vlastitom nahođenju. na bilo koji način koji nije u suprotnosti sa zakonom. Nosilac prava može raspolagati isključivim pravom na rezultat intelektualne aktivnosti ili na sredstvo individualizacije (član 1233), osim ako ovim zakonikom nije drugačije određeno.
Nosilac prava može, po svom nahođenju, dozvoliti ili zabraniti drugim licima da koriste rezultat intelektualne aktivnosti ili sredstva individualizacije. Nedostatak zabrane ne smatra se pristankom (dozvolom).
Druga lica ne mogu koristiti odgovarajuće rezultate intelektualne aktivnosti ili sredstva individualizacije bez saglasnosti nosioca prava, osim u slučajevima predviđenim ovim kodeksom. Upotreba rezultata intelektualne aktivnosti ili sredstava individualizacije (uključujući njihovu upotrebu na načine predviđene ovim Kodeksom), ako se takva upotreba vrši bez pristanka nosioca prava, nezakonita je i povlači odgovornost utvrđenu ovim Kodeksom, drugim zakonima, osim u slučajevima kada je ovim kodeksom dozvoljeno korišćenje rezultata intelektualne delatnosti ili sredstava individualizacije od strane lica koja nisu nosilac prava, bez njegovog pristanka.
[Takođe je primjereno citirati i druge odredbe Građanskog zakona Federacije koje se odnose na suštinu vašeg zahtjeva]
MOLIM:
- oporaviti od [podaci ispitanika] naknada za povredu isključivog prava u iznosu od [unesite iznos];
- zabrana [podaci ispitanika] širenje [naziv rada] i dostaviti sve njegove kopije tužiocu.
Aplikacije:
[spisak dokumenata koje prilažete uz zahtjev]
[datum, potpis, transkript]
Imajte na umu da je teško koristiti uzorak tužbe bez znanja iz oblasti jurisprudencije o autorskom pravu i srodnim zakonima.
U toku glavnog pretresa tužilac mora dokazati okolnosti na koje se poziva kao osnov svojih tvrdnji. Stoga je potrebno pripremiti i druge procesne akte: zahtjeve za traženje, ispitivanje i ispitivanje dokaza, za uvođenje dodatnih dokaza, pozivanje svjedoka, sprovođenje nezavisnog ispitivanja i sl. Nemoguće je očekivati da će se zaštita autorskih prava ograničiti samo na podnošenje tužbe.
Popularna pitanja i odgovori
Na pitanja na koja je odgovorio izvršni direktor IPLS online platforme Andrej Bobakov.
Ko je zadužen za zaštitu autorskih prava?
Koji nesudski mehanizmi zaštite autorskih prava postoje?
Ko kontroliše autorska prava?
Kako mogu saznati ko je vlasnik autorskih prava?
izvor
- http://www.consultant.ru/document/cons_doc_LAW_2238/
- https://base.garant.ru/10164072/7d7b9c31284350c257ca3649122f627b/
- https://legalacts.ru/kodeks/KOAP-RF/razdel-ii/glava-7/statja-7.12/
- http://www.consultant.ru/document/cons_doc_LAW_10699/b683408102681707f2702cff05f0a3025daab7ab/
- https://base.garant.ru/10164072/33baf11fff1f64e732fcb2ef0678c18a/
- https://base.garant.ru/71563174/#block_102
- http://www.consultant.ru/document/cons_doc_LAW_34661/38ae39c9c4f9501e2c080d13ff20587d2b8f5837/
- https://base.garant.ru/10108000/0c5956aa76cdf561e1333b201c6d337d/
- https://rulaws.ru/gk-rf-chast-4/Razdel-VII/Glava-69/Statya-1252/