Štedne lampe: prednosti i mane

Naš život se ne može zamisliti bez veštačkog osvetljenja. Za život i rad ljudima je jednostavno potrebna rasvjeta pomoću lampi. Ranije su se za to koristile samo obične žarulje sa žarnom niti.

 

Princip rada žarulja sa žarnom niti zasniva se na pretvaranju električne energije koja prolazi kroz nit u svjetlo. U žaruljama sa žarnom niti, volframova nit se zagrijava do jakog sjaja djelovanjem električne struje. Temperatura zagrijane niti dostiže 2600-3000 stepeni C. Boce žarulja sa žarnom niti se evakuiraju ili pune inertnim plinom, u kojem volframova nit nije oksidirana: dušikom; argon; kripton; mešavina azota, argona, ksenona. Lampe sa žarnom niti se veoma zagrevaju tokom rada. 

 

Svake godine potrebe čovječanstva za električnom energijom se sve više povećavaju. Kao rezultat analize perspektiva razvoja rasvjetnih tehnologija, stručnjaci su kao najprogresivniji pravac prepoznali zamjenu zastarjelih žarulja sa žarnom niti štedljivim. Stručnjaci smatraju da je razlog tome značajna superiornost najnovije generacije štedljivih sijalica nad "vrućim" lampama. 

 

Lampe koje štede energiju nazivaju se fluorescentne lampe, koje su uključene u široku kategoriju izvora svjetlosti s pražnjenjem u plinu. Svjetiljke s pražnjenjem, za razliku od žarulja sa žarnom niti, emituju svjetlost zbog električnog pražnjenja koje prolazi kroz plin koji ispunjava prostor lampe: ultraljubičasti sjaj plinskog pražnjenja pretvara se u svjetlost vidljivu nama. 

 

Štedne žarulje sastoje se od tikvice napunjene živinom parom i argonom i balasta (startera). Posebna tvar koja se zove fosfor nanosi se na unutrašnju površinu tikvice. Pod dejstvom visokog napona u lampi dolazi do kretanja elektrona. Sudar elektrona sa atomima žive proizvodi nevidljivo ultraljubičasto zračenje, koje se, prolazeći kroz fosfor, pretvara u vidljivu svjetlost.

 

Пprednosti štedljivih lampi

 

Glavna prednost štedljivih sijalica je njihova visoka svjetlosna efikasnost, koja je nekoliko puta veća od one sa žarnom niti. Komponenta za uštedu energije leži upravo u činjenici da se maksimum električne energije dovedene u štednu lampu pretvara u svjetlost, dok se u žaruljama sa žarnom niti do 90% električne energije troši jednostavno na zagrijavanje volframove žice. 

 

Još jedna nesumnjiva prednost štednih žarulja je njihov vijek trajanja, koji je određen vremenskim periodom od 6 do 15 hiljada sati neprekidnog gorenja. Ova brojka premašuje vijek trajanja konvencionalnih žarulja sa žarnom niti za oko 20 puta. Najčešći uzrok kvara žarulje sa žarnom niti je izgorjela nit. Mehanizam štednih lampi izbjegava ovaj problem, tako da imaju duži vijek trajanja. 

 

Treća prednost štedljivih lampi je mogućnost odabira boje sjaja. Može biti tri vrste: dnevna, prirodna i topla. Što je niža temperatura boje, to je boja bliža crvenoj; što je više, to je bliže plavoj. 

 

Još jedna prednost štedljivih lampi je njihova niska emisija toplote, što omogućava upotrebu kompaktnih fluorescentnih lampi velike snage u lomljivim zidnim lampama, lampama i lusterima. Nemoguće je koristiti žarulje sa žarnom niti s visokom temperaturom grijanja u njima, jer se plastični dio uloška ili žica mogu rastopiti. 

 

Sljedeća prednost štedljivih sijalica je ta što je njihova svjetlost raspoređena mekše, ravnomjernije nego kod žarulja sa žarnom niti. To je zbog činjenice da u žarulji sa žarnom niti svjetlost dolazi samo od volframove niti, dok štedljiva lampa svijetli na cijelom njenom području. Zbog ravnomjernije raspodjele svjetlosti, štedljive lampe smanjuju zamor ljudskog oka. 

 

Nedostaci štedljivih lampi

 

Lampe koje štede energiju imaju i nedostatke: njihova faza zagrijavanja traje do 2 minute, odnosno trebat će im neko vrijeme da razviju svoju maksimalnu svjetlinu. Takođe, lampe koje štede energiju trepere.

 

Još jedan nedostatak štedljivih lampi je to što osoba ne može biti udaljena od njih najviše 30 centimetara. Zbog visokog nivoa ultraljubičastog zračenja štedljivih lampi, kada su postavljene blizu njih, mogu biti oštećeni ljudi sa preosetljivošću kože i oni koji su skloni dermatološkim oboljenjima. Međutim, ako se osoba nalazi na udaljenosti ne manjoj od 30 centimetara od svjetiljki, neće joj biti nanesena šteta. Takođe se ne preporučuje upotreba štedljivih lampi snage veće od 22 vata u stambenim prostorijama, jer. ovo takođe može negativno uticati na ljude čija je koža veoma osetljiva. 

 

Još jedan nedostatak je što štedne sijalice nisu prilagođene za rad u niskom temperaturnom opsegu (-15-20ºC), a na povišenim temperaturama smanjuje se intenzitet njihove emisije svjetlosti. Vijek trajanja štedljivih svjetiljki značajno ovisi o načinu rada, posebno ne vole često paljenje i isključivanje. Dizajn štedljivih lampi ne dozvoljava njihovu upotrebu u rasvjetnim tijelima gdje postoje kontrole nivoa svjetlosti. Kada mrežni napon padne za više od 10%, štedne žarulje jednostavno ne svijetle. 

 

Nedostaci uključuju sadržaj žive i fosfora, koji su, iako u vrlo malim količinama, prisutni u štedljivim lampama. Ovo nije važno kada lampa radi, ali može biti opasno ako se pokvari. Iz istog razloga, štedne svjetiljke se mogu klasificirati kao ekološki štetne, te stoga zahtijevaju posebno odlaganje (ne mogu se bacati u kante za smeće i ulične kontejnere za smeće). 

 

Još jedan nedostatak štedljivih sijalica u odnosu na tradicionalne žarulje sa žarnom niti je njihova visoka cijena.

 

Strategije uštede energije Evropske unije

 

U decembru 2005. godine, EU je izdala direktivu koja obavezuje sve svoje zemlje članice da izrade nacionalne akcione planove energetske efikasnosti (EEAPs – Energie-Effizienz-Actions-Plane). U skladu sa EEAP-om, u narednih 9 godina (od 2008. do 2017.) svaka od 27 zemalja EU mora ostvariti najmanje 1% godišnje uštede električne energije u svim sektorima svoje potrošnje. 

 

Po uputama Evropske komisije, šemu implementacije EEAP-a razvio je Institut Wuppertal (Njemačka). Od 2011. godine sve zemlje EU su u obavezi da se striktno pridržavaju ovih obaveza. Izrada i praćenje realizacije planova za poboljšanje energetske efikasnosti sistema veštačkog osvetljenja poverena je posebno formiranoj radnoj grupi – ROMS (Roll out States Member). Osnovana je početkom 2007. godine od strane Evropske unije proizvođača i komponenti rasvjete (CELMA) i Europske unije proizvođača izvora svjetlosti (ELC). Prema procjenama stručnjaka ovih sindikata, svih 27 zemalja EU kroz uvođenje energetski efikasne rasvjetne opreme i sistema imaju realne mogućnosti za ukupno smanjenje emisije CO2 za skoro 40 miliona tona godišnje, od čega: 20 miliona tona/godišnje CO2 – u privatnom sektoru; 8,0 miliona tona/godišnje CO2 – u javnim zgradama za različite namjene iu uslužnom sektoru; 8,0 miliona tona/godišnje CO2 – u industrijskim zgradama i malim industrijama; 3,5 miliona tona/godišnje CO2 – u instalacijama vanjske rasvjete u gradovima. Uštede energije će biti olakšane i uvođenjem u praksu projektovanja rasvjetnih instalacija novih evropskih standarda za rasvjetu: EN 12464-1 (Osvjeta zatvorenih radnih mjesta); EN 12464-2 (Osvetljenje radnih mesta na otvorenom); EN 15193-1 (Energetska procjena zgrada – Energetski zahtjevi za rasvjetu – procjena energetske potražnje za rasvjetom). 

 

U skladu sa članom 12 ESD direktive (Direktiva o energetskim uslugama), Evropska komisija je delegirala Evropskom komitetu za standardizaciju u elektrotehnici (CENELEC) mandat za razvoj specifičnih standarda za uštedu energije. Ovi standardi treba da obezbede usaglašene metode za proračun karakteristika energetske efikasnosti kako zgrada u celini, tako i pojedinačnih proizvoda, instalacija i sistema u kompleksu inženjerske opreme.

 

Energetski akcioni plan koji je predstavila Evropska komisija u oktobru 2006. postavlja stroge standarde energetske efikasnosti za 14 grupa proizvoda. Lista ovih proizvoda je povećana na 20 pozicija početkom 2007. godine. Rasvjetni uređaji za uličnu, kancelarijsku i kućnu upotrebu svrstani su u robu pod posebnom kontrolom radi uštede energije. 

 

U junu 2007. godine evropski proizvođači rasvjete objavili su detalje u vezi sa postupnim ukidanjem sijalica niske efikasnosti za domaću upotrebu i njihovim potpunim povlačenjem sa evropskog tržišta do 2015. godine. Prema proračunima, ova inicijativa će rezultirati smanjenjem emisije CO60 za 2%. (za 23 megatona godišnje) od kućne rasvjete, čime se uštedi oko 7 milijardi eura ili 63 gigavat-sata električne energije godišnje. 

 

Komesar EU za energetiku Andris Piebalgs izrazio je zadovoljstvo zbog inicijative proizvođača rasvjetne opreme. U decembru 2008. Evropska komisija je odlučila da ukine sijalice sa žarnom niti. Prema usvojenoj rezoluciji, izvori svetlosti koji troše mnogo električne energije biće postepeno zamenjeni štedljivim:

 

Septembar 2009. – zabranjene su mat i providne žarulje sa žarnom niti preko 100 W; 

 

Septembar 2010. – prozirne sijalice sa žarnom niti preko 75 W nisu dozvoljene;

 

Septembar 2011. – zabranjene su transparentne sijalice sa žarnom niti preko 60 W;

 

Septembar 2012. – uvodi se zabrana providnih sijalica sa žarnom niti preko 40 i 25 W;

 

Septembar 2013. – uvode se strogi zahtjevi za kompaktne fluorescentne svjetiljke i LED svjetiljke; 

 

Septembar 2016. – uvode se strogi zahtjevi za halogene sijalice. 

 

Prema mišljenju stručnjaka, kao rezultat prelaska na štedljive sijalice, potrošnja električne energije u evropskim zemljama će se smanjiti za 3-4%. Francuski ministar energetike Jean-Louis Borlo procijenio je potencijal za uštedu energije na 40 teravat-sati godišnje. Gotovo isti iznos ušteda će doći od ranije donesene odluke Evropske komisije o postupnom ukidanju tradicionalnih žarulja sa žarnom niti u uredima, fabrikama i na ulicama. 

 

Strategije uštede energije u Rusiji

 

U Rusiji je 1996. godine usvojen Zakon o uštedi energije, koji iz više razloga nije funkcionisao. U novembru 2008. Državna duma usvojila je u prvom čitanju nacrt zakona „O uštedi energije i povećanju energetske efikasnosti“, koji predviđa uvođenje standarda energetske efikasnosti za uređaje snage veće od 3 kW. 

 

Svrha uvođenja normi predviđenih nacrtom zakona je povećanje energetske efikasnosti i podsticanje uštede energije u Ruskoj Federaciji. Prema nacrtu zakona, mjere državne regulacije u oblasti očuvanja energije i energetske efikasnosti sprovode se utvrđivanjem: liste indikatora za ocjenu djelotvornosti aktivnosti izvršne vlasti konstitutivnih entiteta Ruske Federacije i lokalnih samouprava u oblast uštede energije i energetske efikasnosti; zahtjevi za proizvodnju i promet energetskih uređaja; ograničenja (zabrana) u oblasti proizvodnje u svrhu prodaje na teritoriji Ruske Federacije i prometa u Ruskoj Federaciji energetskih uređaja koji omogućavaju neproduktivnu potrošnju energetskih resursa; zahtjevi za računovodstvo proizvodnje, prijenosa i potrošnje energetskih resursa; zahtjevi za energetsku efikasnost zgrada, objekata i objekata; zahtjevi za sadržaj i vrijeme mjera uštede energije u stambenom fondu, uključujući i građane – vlasnike stanova u stambenim zgradama; zahtjevi za obaveznom diseminacijom informacija iz oblasti očuvanja energije i energetske efikasnosti; zahtjevi za realizaciju informativno-edukativnih programa iz oblasti očuvanja energije i energetske efikasnosti. 

 

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev 2. jula 2009. godine, govoreći na sastanku predsjedništva Državnog savjeta o poboljšanju energetske efikasnosti ruske privrede, nije isključio da će u Rusiji, u cilju povećanja energetske efikasnosti, uvesti zabranu uvela bi se cirkulacija sijalica sa žarnom niti. 

 

Zauzvrat, ministrica ekonomskog razvoja Elvira Nabiullina, nakon sastanka predsjedništva Državnog vijeća Ruske Federacije, najavila je da bi od januara mogla biti uvedena zabrana proizvodnje i prometa sijalica sa žarnom niti snage veće od 100 W. 1, 2011. Prema rečima Nabiuline, odgovarajuće mere su predviđene nacrtom zakona o energetskoj efikasnosti, koji je u pripremi za drugo čitanje.

Ostavite odgovor