Kako postati rizični investitor: pet koraka za početnike

Venture ulaganja uglavnom sprovode fondovi ili eminentni poslovni anđeli. Ali može li osoba bez iskustva početi ulagati u razvojne kompanije i ostvariti veliki prihod?

O stručnjaku: Viktor Orlovsky, osnivač i izvršni partner Fort Ross Ventures.

Šta je Venture Investment

Glagol venture u prijevodu s engleskog znači “rizikovati ili odlučiti o nečemu”.

Rizični kapitalista je investitor koji podržava mlade projekte – startapove – u ranim fazama. U pravilu govorimo o transakcijama visokog rizika, u kojima možete ili povećati uloženi iznos na desetine puta, ili izgubiti sve do penija. Većina uspješnih poduzetnika ovu metodu financiranja razmatra zbog visoke profitabilnosti ako je projekat uspješan.

Glavna stvar koju trebate znati o rizičnim investicijama je da većina novih kompanija propadne, 90 od 100 novostvorenih startupa neće preživjeti. Da, rizično je. Ali, ulažući kao rizični investitor u ranoj fazi, na izlazu možete dobiti veoma veliki prihod od jedne kompanije, koja će više nego platiti vaše gubitke.

Ko može postati rizični investitor

Prvo morate da shvatite zašto želite da investirate. Ako ulažete da biste zaradili novac, morate shvatiti da su rizici ovdje vrlo visoki. Ako ulažete iz zadovoljstva, to je druga priča. moj savjet:

  • pogledajte svoj likvidni kapital (gotovina i druga sredstva), oduzmite od njega ono što trošite na život i uložite 15% preostalog iznosa u ulaganja rizičnog kapitala;
  • Vaš očekivani prinos treba da bude najmanje 15% godišnje, jer otprilike isto (maksimalno) možete zaraditi na manje rizičnim instrumentima na organizovanoj berzi;
  • nemojte upoređivati ​​ovaj prinos sa poslom kojim upravljate – za projekte rizičnog kapitala, vaš povrat na ponderisani rizik je u svakom slučaju maksimalan;
  • morate shvatiti da rizični kapital nije likvidna imovina. Spremite se da čekate dugo. Još bolje, pripremite se da aktivno pomažete kompaniji da raste i rješava probleme kojih će, vjerujte, biti mnogo;
  • budite spremni da uhvatite trenutak kada morate sebi reći „stani“ i pustiti startup da umre, ma koliko bio težak.

Pet koraka do izgradnje prave strategije ulaganja

Dobar venture investitor je prvi koji će dobiti pristup svakom startupu koji pokušava prikupiti novac i zna kako odabrati najbolji od njih.

1. Postavite cilj da postanete dobar investitor

Dobar investitor je onaj do kojeg startapi prvi dođu, prije nego što pokažu svoju prezentaciju drugima. Dobrom investitoru vjeruju startapovi i drugi investitori ako je riječ o fondu. Da biste postali dobar investitor, morate izgraditi svoj brend (lični ili fond), kao i duboko razumjeti temu (tj. gdje ulažete).

Trebalo bi da vidite sve koji traže investicije u toj fazi razvoja, na toj geografiji i u oblasti u koju želite da se bavite. Na primer, ako ćete ulagati u startape u ranoj fazi sa ruskim osnivačima u oblasti AI, a na tržištu postoji 500 takvih startupa, vaš zadatak je da dobijete pristup svih ovih 500 kompanija. Da biste to učinili, trebali biste se uključiti u umrežavanje – uspostaviti odnose povjerenja u startup zajednici i širiti informacije o sebi kao investitoru što je šire moguće.

Kada vidite startup, postavite sebi pitanje – jeste li vi prvi kome je došao ili niste? Ako da, odlično, omogućit će vam da odaberete bolje projekte za ulaganje.

Ovako rade rizični fondovi i privatni investitori – prvo grade svoj brend, a onda ovaj brend radi za njih. Naravno, ako imate deset izlaza (izlaz, dovođenje kompanije na berzu. — trendovi), a svi su kao Facebook, za vas će se stati u redu. Izgradnja brenda bez dobrih izlaza je veliki problem. Iako ih niste imali, svako koga ste uložili treba da kaže da ste najbolji investitor, jer ne ulažete samo novcem, već i savetima, vezama i tako dalje. Dobar investitor je stalan rad na sopstvenoj idealnoj reputaciji. Da biste izgradili dobar brend, morate biti na usluzi zajednici. Ako ste pomogli i kompanijama u koje ste investirali, pa čak i onima u koje niste ulagali, i dalje ćete imati dobru bazu veza i bit ćete dobro recenzirani. Najbolji će vam doći za novac, u nadi da ćete im moći pomoći na isti način kao što ste pomogli drugima.

2. Naučite razumjeti ljude

Kada razgovarate sa startup-om (posebno ako je njihov posao u ranoj fazi), pratite ga kao osobu. Šta i kako radi, šta govori, kako izražava svoje ideje. Raspitajte se, pozovite njegove učitelje i prijatelje, shvatite kako savladava poteškoće. Svaki startup prolazi kroz „zonu smrti“ – čak je i Google, koji još nije rođen, bio na korak od neuspjeha. Snažan, hrabar tim jake volje, spreman da se bori, da ne klone duhom, da se uzdigne nakon poraza, da regrutuje i zadrži talente, sigurno će pobijediti.

3. Naučite razumjeti trendove

Ako razgovarate sa bilo kojim startupom ili investitorom iz Silicijumske doline, oni će reći da im se baš posrećilo. Šta znači sreća? Ovo nije samo slučajnost, sreća je trend. Zamislite sebe kao surfera. Uhvatite talas: što je veći, to je veća zarada, ali je teže ostati na njemu. Trend je dug talas. Na primjer, trendovi u COVID-19 su rad na daljinu, dostava, online edukacija, e-trgovina itd. Neki ljudi su samo imali sreće što su već bili u ovom valu, drugi su mu se brzo pridružili.

Važno je na vrijeme uhvatiti trend, a za to morate razumjeti kako će izgledati budućnost. Mnoge kompanije su ga uhvatile u fazi kada još nije bio istinski ozbiljan. Na primjer, 1980-ih, investitori su potrošili milijarde na algoritme slične trenutnoj AI. Ali ništa se nije dogodilo. Prvo, pokazalo se da je u to vrijeme još uvijek bilo premalo podataka u digitalnom obliku. Drugo, nije bilo dovoljno softverskih resursa – niko nije mogao zamisliti koliko bi vremena i računarske snage bilo potrebno za obradu takvih nizova informacija. Kada je IBM Watson najavljen 2011. (prvi svjetski AI algoritam. — trendovi), ova priča je uzela maha jer su se pojavili pravi preduslovi. Ovaj trend više nije bio u glavama ljudi, već u stvarnom životu.

Još jedan dobar primjer je NVIDIA. Devedesetih godina prošlog veka grupa inženjera je sugerisala da bi moderni računari i grafički interfejsi zahtevali znatno različite brzine i kvalitet obrade. I nisu pogriješili kada su kreirali jedinicu za grafičku obradu (GPU). Naravno, nisu mogli ni zamisliti da će njihovi procesori obrađivati ​​i trenirati algoritme mašinskog učenja, proizvoditi bitcoine i da će neko na osnovu njih pokušati napraviti analitičke, pa čak i operativne baze podataka. Ali čak i jedno tačno pogodeno područje bilo je dovoljno.

Stoga je vaš zadatak da uhvatite val u pravo vrijeme i na pravom mjestu.

4. Naučite pronaći nove investitore

Postoji šala: glavni zadatak investitora je pronaći sljedećeg investitora. Kompanija raste, a ako imate samo 100 dolara, morate pronaći nekoga ko će u nju uložiti milion dolara. Ovo je veliki i važan zadatak ne samo za startup, već i za investitora. I nemojte se bojati investirati.

5. Nemojte ulagati loš novac nakon dobrog novca

Pokretanje u ranoj fazi prodaje vam budućnost – kompanija još nema ništa, a budućnost je lako nacrtati i lako testirati sa potencijalnim investitorima. Ne kupiti? Onda ćemo precrtati budućnost dok ne nađemo osobu koja vjeruje u ovu budućnost u mjeri u kojoj će uložiti svoj novac. Recimo da ste vi investitor. Vaš sljedeći posao kao investitora je da pomognete startupu da ostvari tu budućnost. Ali koliko vam je potrebno da podržite startup? Recimo, šest mjeseci kasnije, novac je nestao. Za to vrijeme trebali biste dobro upoznati kompaniju i ocijeniti tim. Da li su ovi momci sposobni da ostvare budućnost koju su zamislili za vas?

Savjet je jednostavan – ostavite po strani sve što ste radili i zaboravite koliko ste novca uložili. Gledajte na ovaj projekat kao da prvi put ulažete u njega. Opišite sve prednosti i nedostatke, uporedite ih sa zapisima koje ste napravili prije prve investicije. I samo ako imate želju da uložite u ovaj tim kao prvi put, uložite novac. U suprotnom, nemojte praviti nova ulaganja – ovo je loš novac nakon dobrog.

Kako odabrati projekte za ulaganje

Pokušajte investirati sa iskusnim ljudima – onima koji već razumiju temu. Komunicirajte sa timovima. Razmotrite što je više moguće projekata, ne upuštajući se u prvi koji naiđe. Ne padajte na FOMO (strah od propuštanja, „strah od propuštanja nečeg važnog.“) trendovi) — startupi u svojim prezentacijama savršeno potpiruju ovaj strah. Pritom vas ne obmanjuju, već stvaraju budućnost u koju želite vjerovati, i to profesionalno. Tako stvaraju strah u vama da ćete nešto propustiti. Ali trebali biste ga se riješiti.


Pretplatite se i na Trends Telegram kanal i budite u toku sa aktuelnim trendovima i prognozama o budućnosti tehnologije, ekonomije, obrazovanja i inovacija.

Ostavite odgovor