sadržaj
Migrena sa aromom
Migrenu s aurom karakterizira pojava prolaznih neuroloških poremećaja prije napada migrene. Ovi poremećaji su najčešće vizualni. Govorimo o migreni sa vizuelnom aurom ili očnoj migreni. Utvrđeno je nekoliko faktora rizika koji se mogu spriječiti. Moguća su različita rješenja za liječenje i prevenciju.
Migrena sa aurom, šta je to?
Definicija migrene s aurom
Migrena s aurom razlikuje se od uobičajene migrene koja se naziva migrena bez aure. Migrena je oblik glavobolje koja se očituje ponavljanim napadima. To rezultira bolom u glavi koji je obično jednostran i pulsira.
Aura je prolazni neurološki poremećaj koji prethodi napadu migrene. Migrena s vizualnom aurom ili oftalmološka migrena predstavlja 90% slučajeva. U drugim slučajevima, migreni može prethoditi senzorni poremećaj ili poremećaj jezika.
Uzroci migrene s aurom
Podrijetlo migrene još uvijek se slabo razumije.
U slučaju migrene s aurom, aktivnost neurona u mozgu može biti poremećena. Smanjenje cerebralnog protoka krvi moglo bi biti jedno od objašnjenja.
Čini se da postoje i genetske predispozicije. Potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjeli uzroci migrene s aurom.
Faktori rizika
Opservacijske studije identificirale su faktore koji mogu potaknuti napade migrene. Među njima su posebno:
- pozitivne ili negativne emocionalne varijacije;
- neuobičajena promjena ritma, poput intenzivnog fizičkog napora, prekomjernog rada ili, naprotiv, opuštanja;
- premalo ili previše sna;
- promene u hormonskoj ravnoteži, poput pada nivoa estrogena tokom menstruacije;
- senzorne promjene, poput nagle promjene svjetlosti ili pojave jakih mirisa;
- klimatske promjene poput dolaska topline, hladnoće ili jakog vjetra;
- promjene u prehrambenim navikama kao što su konzumacija alkohola, konzumiranje previše hrane ili neravnoteža u rasporedu obroka.
Dijagnoza migrene sa aurom
Fizikalni pregled obično je dovoljan za dijagnosticiranje migrene s aurom. Dijagnosticira se tek nakon dva napada migrene s aurom. Nijedan drugi poremećaj ne bi trebao moći objasniti pojavu glavobolje.
Ljudi pogođeni migrenom s aurom
Migrene s aurom nisu najčešće. Oni se tiču samo 20 do 30% oboljelih od migrene. Sa ili bez aure, migrena može utjecati na svakoga. Međutim, čini se da uglavnom pogađaju odrasle prije 40. godine. Čini se da i djeca u predpubertetu imaju veći rizik od migrene. Konačno, statistika pokazuje da su žene najčešće sklone migrenama. Obolelo je oko 15 do 18% žena u poređenju sa samo 6% muškaraca.
Simptomi migrene s aurom
Neurološki znaci
Aura prethodi napadu migrene. Može se prevesti na:
- smetnje vida u većini slučajeva, koje se posebno mogu okarakterizirati pojavom svijetlih mrlja u vidnom polju (scintilacijski skotom);
- senzorni poremećaji koji se mogu manifestirati kao trnci ili utrnulost;
- poremećaji govora sa poteškoćama ili nemogućnošću govora.
Ovi znakovi su upozoravajući znakovi migrene. Pojavljuju se za nekoliko minuta i traju od pola sata do sat vremena.
migrena
Bol migrene razlikuje se od drugih glavobolja. Ima najmanje dvije od sljedećih karakteristika:
- pulsirajuća bol;
- jednostrana bol;
- umjerenog do jakog intenziteta koji komplicira uobičajene aktivnosti;
- bol koja se pogoršava pri kretanju.
Napad migrene može trajati između 4 sata i 72 sata ako se ne zbrine.
Mogući pridruženi poremećaji
Napad migrene često prati:
- poremećaji koncentracije;
- probavni problemi, poput mučnine i povraćanja;
- fotofonofobija, osjetljivost na svjetlost i buku.
Liječenje migrene s aurom
Može se uzeti u obzir nekoliko nivoa liječenja:
- analgetici i / ili protuupalni lijekovi na početku krize;
- lijekovi protiv mučnine ako je potrebno;
- liječenje triptanima ako prvi tretmani nisu učinkoviti;
- liječenje koje modificira bolest, koje može biti hormonsko ili se oslanjati na unos beta-blokatora ako su se drugi tretmani pokazali nedjelotvornima.
Kako bi se izbjegao rizik od recidiva, također se preporučuje poduzimanje preventivnih mjera.
Sprečite migrenu s aurom
Prevencija se sastoji u identificiranju, a zatim izbjegavanju faktora koji mogu biti izvor napada migrene. Tako je, na primjer, preporučljivo:
- održavati dobre prehrambene navike;
- uspostaviti redovan raspored spavanja;
- ne zanemarujte zagrijavanje prije sporta;
- izbjegavati pretjerano nasilne fizičke i sportske aktivnosti;
- borba protiv stresora.