5 životinja koje su postale simboli uticaja čoveka na životnu sredinu

Svakom pokretu su potrebni simboli i slike koje ujedinjuju aktiviste prema zajedničkom cilju – a ekološki pokret nije izuzetak.

Ne tako davno, nova dokumentarna serija Davida Attenborougha Naša planeta stvorila je još jedan od ovih simbola: morža koji pada sa litice, što se ovim životinjama događa kao rezultat klimatskih promjena.

Zastrašujući snimak izazvao je snažnu reakciju na društvenim mrežama i široko rasprostranjeno bijes da ljudi imaju tako užasan utjecaj na okoliš i životinje koje u njemu žive.

„Gledaoci žele da vide prelepe slike naše prelepe planete i njenih neverovatnih divljih životinja u ovakvim programima,“ kaže Emma Priestland, aktivistica kampanje Friends of the Earth. "Tako da kada se suoče sa šokantnim dokazima o razornom uticaju koji naš način života ima na životinje, nije iznenađujuće što počinju da zahtevaju neku vrstu akcije", dodala je.

Bol i patnju životinja teško je gledati, ali upravo ovi kadrovi izazivaju najjaču reakciju gledatelja i navode ljude na razmišljanje o promjenama koje mogu napraviti u svojim životima za dobrobit prirode.

Programi kao što je Our Planet odigrali su ključnu ulogu u podizanju svijesti javnosti o šteti po životnu sredinu, rekao je Priestland. Priestland je dodao: “Sada moramo osigurati da se zabrinutost koju mnogi ljudi imaju u vezi sa ovom situacijom pretoče u sveobuhvatnu akciju vlada i poduzeća širom svijeta.”

Evo 5 najutjecajnijih slika životinja pogođenih klimatskim promjenama koje motiviraju ljude na akciju.

 

1. Morževi u TV seriji Naša planeta

Nova dokumentarna serija Davida Attenborougha “Naša planeta” izazvala je oštru reakciju na društvenim mrežama – publiku su šokirali morževi koji su pali s vrha litice.

U drugoj epizodi Netflixove serije Frozen Worlds, tim istražuje uticaj klimatskih promjena na arktičke divlje životinje. Epizoda opisuje sudbinu velike grupe morževa na sjeveroistoku Rusije, na čije živote su utjecale klimatske promjene.

Prema Attenboroughu, grupa od više od 100 morževa prisiljena je "iz očaja" da se okupi na plaži jer se njihovo uobičajeno morsko stanište pomaknulo na sjever i sada moraju tražiti čvrstu zemlju. Kad nađu na kopnu, morževi se penju na liticu od 000 metara u potrazi za “mjesto za odmor”.

„Morževi ne vide dobro kada su van vode, ali mogu da osete svoju braću ispod“, kaže Atenboro u ovoj epizodi. “Kada osete glad, pokušavaju se vratiti u more. Istovremeno, mnogi od njih padaju sa visine, da se popnu na koju im priroda nije položena.

Producentica ove epizode Sophie Lanfear je rekla: „Svakog dana bili smo okruženi mnogo mrtvih morževa. Mislim da nikada nije bilo toliko mrtvih tijela oko mene. Bilo je veoma teško.”

"Svi moramo da razmislimo o tome kako trošimo energiju", dodao je Lanfear. “Volio bih da ljudi shvate koliko je važno prijeći sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije za dobrobit okoliša.”

 

2. Kit pilot iz filma Plava planeta

Ništa manje burna nije bila reakcija publike 2017. na Plavu planetu 2, u kojoj kit majka oplakuje svoje mrtvo tek rođeno tele.

Gledaoci su bili užasnuti dok su nekoliko dana gledali kako majka sa sobom nosi mrtvo tijelo svog mladunčeta, ne mogavši ​​ga pustiti.

U ovoj epizodi, Attenborough je otkrio da je mladunče “možda bilo otrovano kontaminiranim majčinim mlijekom” – a to je rezultat zagađenja mora.

"Ako se protok plastike i industrijskog zagađenja u okeane ne smanji, morski život će biti otrovan njima još mnogo stoljeća", rekao je Attenborough. “Stvorenja koja žive u okeanima možda su udaljenija od nas od bilo koje druge životinje. Ali oni nisu dovoljno udaljeni da izbjegnu efekte ljudskih aktivnosti na okoliš.”

Nakon gledanja ove scene, mnogi gledaoci su odlučili da prestanu koristiti plastiku, a ova epizoda je odigrala ključnu ulogu u oblikovanju globalnog pokreta protiv plastičnog zagađenja.

Na primjer, britanski lanac supermarketa Waitrose naveo je iz svog godišnjeg izvještaja za 2018. da je 88 posto njihovih kupaca koji su gledali Plavu planetu 2 od tada zapravo promijenilo mišljenje o potrošnji plastike.

 

3 Polarni medvjed koji gladuje

U decembru 2017. izgladnjeli polarni medvjed postao je virusan – za samo nekoliko dana pogledali su ga milioni ljudi.

Ovaj video je na kanadskim Bafinovim ostrvima snimio fotograf National Geographica Paul Nicklen, koji je predvidio da je medvjed vjerovatno mrtav nekoliko dana ili čak sati nakon što ga je snimio.

"Ovaj polarni medvjed umire od gladi", objasnio je časopis National Geographic u svom članku, odgovarajući na pitanja koja je kompanija dobila od ljudi koji su gledali video. “Jasni znakovi toga su mršavo tijelo i izbočene kosti, kao i atrofirani mišići, što ukazuje na to da je dugo gladovao.”

Prema National Geographicu, populacije polarnih medvjeda su najugroženije u regijama sa sezonskim ledom koji se ljeti potpuno topi i vraća se tek u jesen. Kada se led otopi, polarni medvjedi koji žive u regiji preživljavaju na uskladištenoj masti.

Ali rastuće globalne temperature značile su da se sezonski led brže topi – i polarni medvjedi moraju preživjeti sve duže i duže periode na istoj količini zaliha masti.

 

4. Morski konjic sa Q-vrhom

Drugi fotograf iz National Geographica, Justin Hoffman, napravio je sliku koja je također naglasila značajan utjecaj plastičnog zagađenja na morski život.

Snimljeno u blizini indonezijskog ostrva Sumbawa, prikazan je morski konjic sa repom koji čvrsto drži Q-vrh.

Prema National Geographicu, morski konjići često se repom drže za plutajuće objekte, što im pomaže da se kreću oceanskim strujama. Ali ova slika je naglasila koliko je duboko plastično zagađenje prodrlo u okean.

"Naravno, volio bih da u principu ne postoji takav materijal za fotografije, ali sada kada je situacija ovakva, želim da svi znaju za to", napisao je Hoffman na svom Instagramu.

"Ono što je počelo kao prilika za fotografisanje slatkog malog morskog konjića pretvorilo se u frustraciju i tugu jer je plima sa sobom donijela bezbroj smeća i otpadnih voda", dodao je. “Ova fotografija služi kao alegorija za sadašnje i buduće stanje naših okeana.”

 

5. Mali orangutan

Iako nije pravi orangutan, animirani lik Rang-tan iz kratkog filma u produkciji Greenpeacea koji je koristio islandski supermarket kao dio božićne reklamne kampanje dospio je na naslovnice.

, čiji glas je izrazila Emma Thompson, stvoren je kako bi se podigla svijest o krčenju šuma uzrokovanom proizvodnjom proizvoda od palminog ulja.

Film od 90 sekundi priča priču o malom orangutanu po imenu Rang-tan koji se penje u sobu male djevojčice jer je njegovo stanište uništeno. I, iako je lik izmišljen, priča je sasvim stvarna – orangutani se svakodnevno suočavaju s prijetnjom uništenja njihovih staništa u prašumama.

“Rang-tan je simbol 25 orangutana koje gubimo svaki dan zbog uništavanja prašume u procesu ekstrakcije palminog ulja”, Greenpeace. “Rang-tan je možda izmišljeni lik, ali ova priča se upravo sada dešava u stvarnosti.”

Krčenje šuma uzrokovano palminim uljem ne samo da ima razoran utjecaj na staništa orangutana, već i razdvaja majke i bebe – sve radi sastojka nečega tako svakodnevnog kao što je keks, šampon ili čokoladica.

Ostavite odgovor