Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Većina predstavnika jake polovine čovječanstva voli ribolov. To vam omogućava da pobjegnete od svakodnevnih problema i ostanete sami sa prirodom. Štaviše, ribolov je uspješna kombinacija posla i zadovoljstva. Osim što je koristan, možete dobiti ludi zalogaj, koji može pružiti dobar ulov. Neko ko će i porodica to cijeniti.

Ali takva sreća ne prati uvijek pecaroša. Da biste bar nešto uhvatili, morate se potruditi. Uostalom, uspjeh ribolova ne zavisi samo od intenziteta ugriza, već i od raspoloženja samog ribolovca, odabira opreme, njegove sposobnosti da pravilno odredi mamac, itd. Plus, vremenski uslovi i posebno atmosferski pritisak sami prilagođavaju ugriz ribe. Stoga, kada idete u ribolov, vrijedi se odlučiti za razne vanjske faktore koji mogu odlučiti o ishodu svakog ribolova.

Atmosferski pritisak i njegov uticaj na ugriz

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Prirodni faktori, a posebno atmosferski pritisak imaju veoma značajan uticaj na ponašanje riba. Osim toga, od velike važnosti su i činjenica kao što su temperatura zraka, godišnje doba, temperatura vode, mjesečeva faza, smjer i intenzitet vjetra, nivo vode i njena transparentnost. 3Uprkos obilju vanjskih faktora, treba se zadržati na atmosferskom pritisku kao jednom od najvažnijih pokazatelja.

Atmosferski pritisak ima ozbiljan uticaj na život ljudi, a još više na ponašanje životinja i riba. Atmosferski pritisak zavisi od vremenskih uslova, a dobrobit svih živih bića zavisi od nivoa atmosferskog pritiska.

Zašto pritisak utiče na ribe?

Atmosferski tlak samo djelomično utječe na ponašanje riba direktno. Ali indirektan uticaj imaju posledice promena atmosferskog pritiska. Kao rezultat pada pritiska mijenja se gustina vode i nivo kiseonika u njoj. Ali to već ozbiljno utječe na ponašanje ribe.

Voda u rezervoaru ima svoj hidrostatički pritisak, koji se razlikuje od atmosferskog, ali postoji određena veza između njih. Ako postoji velika razlika između njih, riba gubi orijentaciju, smanjuje joj se apetit i javlja se letargija. U takvim uslovima, riba može odbiti bilo koji mamac.

Koji atmosferski pritisak aktivira ugriz?

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Najbolji ugriz se može uočiti u uslovima kada atmosferski pritisak ima stabilne parametre nekoliko dana, pa čak i nedelja.

Povišeni atmosferski pritisak također ima pozitivan učinak na ugriz, ali podložan njegovoj stabilnosti.

Najgori uslovi za ribolov su padovi pritiska, kao i nizak pritisak. Iako sve vrste riba ne reagiraju jednako na takve promjene. Povećan pritisak pozitivno utiče na “sitnice” koje se kreću u gornje slojeve vode, u potrazi za hranom. Sa smanjenim pritiskom aktiviraju se grabežljivci. Male ribe postaju letargične, pa grabežljivci troše manje truda i energije u potrazi za hranom. Sa smanjenim pritiskom ne treba računati na grickanje sitne ribe, ali možete uloviti veliku ribu.

Utjecaj pritiska na mjehuriće zraka riba

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Unutar svake ribe možete pronaći mjehur zraka unutar kojeg se nalaze kisik, dušik i dio ugljičnog dioksida. Mjehurić je snabdjeven mješavinom plinova kao rezultat rada male žlijezde, koja se naziva crveno tijelo. Ali kako u ribi ima malo krvi, proces ulaska plina u mjehur nije vrlo aktivan.

Zračni mjehurić daje ribi neutralnu uzgonu na bilo kojoj dubini, tako da se lako može kretati preko bilo kojeg horizonta. Kao rezultat pada tlaka, riba mora dodatno prilagoditi koncentraciju plina u mjehuru zraka, što ribama oduzima puno energije. U takvim uvjetima riba jednostavno leži na dnu, bez ikakvog podešavanja i čekanja stabilizacije atmosferskog tlaka.

Zračni mjehur ribe direktno je povezan s bočnom linijom, što joj pomaže da se kreće kroz vodeni stup. Ako pritisak nije stabilan, ni kretanje ribe nije stabilno: jednostavno se gubi u prostoru i nema vremena za hranu, jer je zauzeta svojim problemima.

Optimalan pritisak za ribolov

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Najnormalniji pritisak je 760 mm Hg ako je područje na nivou mora. Ako je područje iznad nivoa mora, onda se na svakih 10,5 metara stub žive treba spustiti za 1 mm. S tim u vezi, očitavanja instrumenata ne treba uzimati u bukvalnom smislu, a da niste odlučili o uslovima. Svaka oblast ima svoje indikatore atmosferskog pritiska.

Atmosferski pritisak je u direktnoj vezi sa vremenskim prilikama: dolazak anticiklona je praćen povećanjem pritiska, a dolazak ciklona je praćen njegovim smanjenjem. Ako kod kuće imate barometar, možete izračunati na koju ribu se fokusirati.

Koja vrsta ribe se lovi pod visokim pritiskom?

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Sa dolaskom toplog vremena raste i atmosferski pritisak. Temperatura vode raste, a kiseonik raste iz dubine bliže površini. Ako temperatura nastavi rasti, tada će kisik početi izlaziti, što će dovesti do letargije ribe i smanjenja njene aktivnosti. Na početku ovog procesa manje ribe jure bliže površini. Velike jedinke radije ostaju na dubini. Stoga u toplim periodima možete računati na ulov malih primjeraka ako lovite običnim štapom na plovak. Ako želite uloviti veću ribu, morat ćete se naoružati donjim priborom (hranilicom).

Koja vrsta ribe se lovi pri niskom atmosferskom pritisku?

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Vjeruje se da je sa smanjenim pritiskom na ribolov bolje ne odlaziti. Iskusni ribolovci znaju da prije nego što se vrijeme pogorša, ribe počinju biti aktivnije. Ako uhvatite ovaj trenutak, možete računati na značajan ulov. Tokom ovog perioda, gotovo sve ribe su aktivne, jer žele da se opskrbe hranjivim tvarima za budućnost. Ali ovo je period sporog pada tlaka, a ako su to skokovi tlaka, onda gotovo sve ribe pokušavaju otići na dubinu i čekati da se vrijeme tamo popravi. Tokom ovog perioda, grabežljivci počinju da postaju aktivniji, očekujući lak plijen. Stoga se možete naoružati štapom i pokušati uhvatiti štuku ili smuđa.

Štuka i atmosferski pritisak

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Štuka mora pojesti i do deset riba dnevno, teških po 250 grama, kako bi se opskrbila potrebnom energijom. Stoga, ona gotovo uvijek ima dobar apetit i stalno je u potrazi za hranom. Promjene atmosferskog tlaka na ovaj ili onaj način utječu na ponašanje štuke. Štuka grize skoro svaki dan, samo je trebate zainteresirati za mamac.

Ako je vani pritisak nizak, onda se štuka osjeća odlično, za razliku od nekih miroljubivih vrsta riba, što je dobro samo za štuku. Stoga je za hvatanje štuke bolje odabrati najlošije vrijeme. Naravno, ovo nije sasvim udobno, ali je efikasno.

Ponašanje štuke pri visokom pritisku

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Kada nastupi vruće vrijeme, što podrazumijeva povećanje pritiska, štuka gubi aktivnost i skriva se na osamljenim mjestima, gdje jednostavno čeka svoj potencijalni plijen.

U tom periodu štuka se može hraniti algama i mrtvom ribom, kako ne bi trošila energiju na jurnjavu za plijenom. Da biste je uhvatili tokom ovog perioda, morate se jako potruditi, koristeći najsofisticiranije mamce da je uhvatite. Vrhunac ljeta smatra se najnepovoljnijim periodom za "lov" na štuku. U tom periodu koncentracija kiseonika u vodi, posebno u gornjim slojevima, znatno je smanjena, a štuka se oseća neprijatno. Spušta se do dubine gdje je količina kisika nešto veća.

Spisak drugih razloga zašto ribe ne grizu

Na kom atmosferskom pritisku riba bolje ujede, visokom i niskom pritisku

Osim atmosferskog pritiska, na ponašanje riba utiču i drugi faktori. Na primjer:

  • Temperatura okoline Kako temperatura varira, mijenja se i temperatura vode. U pravilu se sve ribe aktivno ponašaju u toploj vodi. Izuzetak su samo periodi kada dođe do abnormalnog povećanja temperature vode. Tada riba postaje letargična i ne razlikuje se po pojačanoj aktivnosti, jer riba traži mjesta s optimalnom temperaturom.
  • Prisustvo oblaka utiče i na ponašanje riba. Kada je vrijeme toplo, ali oblačno, većina vrsta riba ostaje bliže površini. U prisustvu sunčanog vremena, riba se pokušava maknuti iz područja direktne sunčeve svjetlosti. U takvim periodima ribu treba tražiti u hladu drveća koje visi nad vodom ili u trsci. Ali nakon dužeg hladnog vremena, kada se pojave prvi zraci sunca, ribe izlaze iz svojih skrovišta da se sunčaju.
  • Nivo vode i transparentnost. Ribe su vrlo osjetljive na promjene nivoa vode u akumulaciji. Kada se to dogodi, riba počinje da se oseća neprijatno, posebno u uslovima nižeg vodostaja. Riba se polako kreće u dublje vodene površine. Stoga ne vrijedi računati na aktivno grickanje u uvjetima snižavanja nivoa vode. Ako se nivo vode podigne, riba se počinje osjećati sigurno i vodi aktivan način života. Isto se može reći i ako je nivo vode stabilan. Uz vrlo čistu vodu, kada riba može detaljno vidjeti svoj mamac, hvatanje ribe zahtijeva posebnu profesionalnost. Ako je voda jako zamućena, zbog čega riba uopće ne vidi mamac, ribolov se možda neće održati. Stoga su idealni uvjeti za ribolov kada voda ima prihvatljivu prozirnost, ali ne i maksimalnu.
  • Tokom dana, ribe se ponašaju drugačije. S dolaskom ljetne sezone, ribolov treba dati prednost u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. Danju možete računati i na ugrize, ali vrlo rijetke.

S tim u vezi, može se zaključiti da atmosferski pritisak i drugi faktori utiču na aktivnost grizenja. Prije odlaska na pecanje bolje je upoznati se sa atmosferskim pritiskom i uzeti u obzir druge faktore kao što su temperatura zraka, prisutnost i smjer vjetra itd. Tada će ribolov uvijek biti produktivan.

Ali ako postoji akutna želja da budete sami s prirodom, onda možete ići na pecanje u bilo kojem vremenu. I glavna stvar ovdje nije broj ulovljene ribe, već količina vremena provedenog u prirodi.

Smuđ se drži pada pritiska, žohar je aktivan. Zimski ribolov, proljeće, led video, posljednji led!

Ostavite odgovor