Usvajanje embrija: šta je to, je li moguće usvojiti embrij nakon IVF -a?

Zapravo, to su ista djeca, samo što još nisu rođena.

Moderna medicina je sposobna za čuda. Čak i pomoć neplodnom paru da dobije bebu. Postoji nekoliko metoda, svima su dobro poznate: IVF, ICSI i sve što se tiče reproduktivnih tehnologija. Obično se tokom IVF procedure oplodi nekoliko jajnih ćelija, stvarajući nekoliko embriona: u slučaju da ne uspije prvi put. Ili u slučaju da postoji visok stepen rizika od rođenja deteta sa genetskom patologijom.

“Uz pomoć preimplantacijskog genetskog testiranja, porodice mogu odabrati zdrav embrion za transfer u materničnu šupljinu”, kažu iz Centra za reprodukciju i genetiku Klinike Nova.

Ali šta ako su ostali "dodatni" embrioni? Tehnologije omogućavaju njihovo skladištenje koliko god je potrebno u slučaju da par kasnije odluči da rodi još jednu bebu – u odrasloj dobi već mogu početi poteškoće sa začećem. A ako se ne usudi? S ovim problemom se već susreli u Sjedinjenim Državama, gdje se, prema informacijama, nalazi Zračne snage, akumuliralo se oko 600 hiljada embriona bez zahtjeva. One su smrznute, održive, ali hoće li se ikada pretvoriti u prave bebe? Nemojte ih bacati – mnogi su sigurni da je to jednostavno neetično. Šta ako život osobe zaista počinje začećem?

Neki od ovih embriona se još uvijek odbacuju. Neki se pretvaraju u nastavna pomagala za buduće doktore i takođe umiru. A neki imaju sreće i završe u porodici.

Činjenica je da su Sjedinjene Američke Države stvorile mogućnost “usvajanja” smrznutih embrija, čak postoje i agencije koje biraju roditelje za “napuštene male duše zamrznute u vremenu”, kako ih zovu. A već ima mnogo slučajeva kada su parovi postali roditelji zahvaljujući ovoj metodi liječenja neplodnosti. Bebe rođene usvajanjem embrija od milja se nazivaju pahuljicama. Štaviše, neke od njih svoju šansu za život čekaju decenijama – poznato je o uspješnom rođenju djeteta koje je rođeno 25 godina nakon začeća.

Zapadni stručnjaci smatraju da je usvajanje "pahuljica" dobra alternativa vantjelesnoj oplodnji. Makar samo zato što je mnogo jeftinije. Iako psihološki za mnoge, ovo je ozbiljno pitanje: ipak, biološki je dijete još uvijek stranac, iako ćete ga pošteno nositi svih 9 mjeseci.

U Rusiji je zamrzavanje embriona postupak koji je također pušten u pogon već duže vrijeme.

„Metoda vitrifikacije, odnosno ultrabrzo zamrzavanje jajnih ćelija, sperme, embriona, tkiva testisa i jajnika, omogućava da se biološki materijal čuva dugi niz godina. Ova procedura neophodna je oboljelima od raka kako bi očuvali svoje reproduktivne stanice i organe, kako bi kasnije, nakon kemoterapije (ili radioterapije) i izlječenja, mogle roditi svoje dijete - kažu iz Klinike Nova.

Osim toga, sve je veća potražnja za očuvanjem vlastitih zametnih stanica uzetih iz organizma u mladosti, za njihovu upotrebu nakon 35 godina, kada počinje prirodni pad sposobnosti začeća. Pojavio se novi koncept “odloženog majčinstva i očinstva”.

U našoj zemlji možete čuvati embrione koliko god želite. Ali to košta. I mnogi jednostavno prestanu da plaćaju skladištenje kada postane jasno: više ne planiraju da imaju decu u porodici.

Kako je saopšteno iz Klinike Nova, u našoj zemlji postoji i program usvajanja embriona. U pravilu se radi o takozvanim “odbačenim” donorskim embrionima, odnosno primljenim u programe vantjelesne oplodnje, a ne korištenim. Kada biološki roditelji dođu do kraja roka trajanja kriokonzerviranih embrija, postoji nekoliko opcija: produžiti skladištenje u slučaju da par želi imati djecu u budućnosti; zbrinuti embrione; donirati embrione klinici.

“Morate shvatiti da su posljednje dvije opcije povezane s ozbiljnim moralnim izborom: s jedne strane, roditeljima je psihički teško jednostavno odbaciti embrije, uništiti ih, as druge strane, da se pomire s tom idejom. da će stranci prenijeti genetski urođeni embrion i onda negdje živjeti. u drugoj porodici njihovo dijete je još teže. Uprkos tome, mnogi roditelji i dalje doniraju svoje embrione klinici. Procedura je anonimna, „usvojitelji“ ne znaju ništa o biološkim roditeljima embriona, kao što ni biološki roditelji ne znaju kome će embrion biti prebačen. “Usvajanje embriona” nije najčešća procedura, ali se ipak radi. Ima ga i u našoj klinici - kažu stručnjaci.

intervju

Šta mislite o usvajanju embriona?

  • Ne bih se usudio. Ipak, tuđe dete.

  • Samo ako daju potpune informacije o onima koji biološki posjeduju embrij. Osim imena i adrese, možda.

  • Za očajne porodice ovo je dobra prilika.

  • Tuđe djece uopće nema. I evo nosiš ga 9 mjeseci pod srcem, rodi se – kakav je on nakon toga stranac.

Ostavite odgovor