Nutritivna vrijednost i hemijski sastav.
Hranjiva | Količina | Norma ** | % norme u 100 g | % norme u 100 kcal | 100% normalno |
Kalorična vrijednost | 298 kCal | 1684 kCal | 17.7% | 5.9% | 565 G |
proteini | 8.9 G | 76 G | 11.7% | 3.9% | 854 G |
masti | 1.7 G | 56 G | 3% | 1% | 3294 G |
Ugljikohidrati | 61.8 G | 219 G | 28.2% | 9.5% | 354 G |
Alimentarna vlakna | 12.4 G | 20 G | 62% | 20.8% | 161 G |
voda | 14 G | 2273 G | 0.6% | 0.2% | 16236 G |
pepeo | 1.2 G | ~ | |||
vitamini | |||||
Vitamin B1, tiamin | 0.35 mg | 1.5 mg | 23.3% | 7.8% | 429 G |
Vitamin B2, riboflavin | 0.13 mg | 1.8 mg | 7.2% | 2.4% | 1385 G |
Vitamin B4, holin | 20.6 mg | 500 mg | 4.1% | 1.4% | 2427 G |
Vitamin B5, pantotenski | 0.492 mg | 5 mg | 9.8% | 3.3% | 1016 G |
Vitamin B6, piridoksin | 0.25 mg | 2 mg | 12.5% | 4.2% | 800 G |
Vitamin B9, folat | 50 μg | 400 μg | 12.5% | 4.2% | 800 G |
Vitamin E, alfa tokoferol, TE | 1.9 mg | 15 mg | 12.7% | 4.3% | 789 G |
Vitamin H, Biotin | 3 μg | 50 μg | 6% | 2% | 1667 G |
Vitamin K, filokinon | 5.9 μg | 120 μg | 4.9% | 1.6% | 2034 G |
Vitamin PP, NO | 2.8 mg | 20 mg | 14% | 4.7% | 714 G |
Niacin | 1 mg | ~ | |||
Makrohranjiva | |||||
Kalijum, K | 350 mg | 2500 mg | 14% | 4.7% | 714 G |
Kalcijum, Ca | 34 mg | 1000 mg | 3.4% | 1.1% | 2941 G |
Magnezijum, mg | 60 mg | 400 mg | 15% | 5% | 667 G |
Natrijum, Na | 2 mg | 1300 mg | 0.2% | 0.1% | 65000 G |
Sumpor, S | 68 mg | 1000 mg | 6.8% | 2.3% | 1471 G |
Fosfor, P. | 189 mg | 800 mg | 23.6% | 7.9% | 423 G |
Elementi u tragovima | |||||
Aluminij, Al | 270 μg | ~ | |||
Gvožđe, Fe | 3.5 mg | 18 mg | 19.4% | 6.5% | 514 G |
Jod, ja | 3.9 μg | 150 μg | 2.6% | 0.9% | 3846 G |
Mangan, Mn | 1.34 mg | 2 mg | 67% | 22.5% | 149 G |
Bakar, Cu | 230 μg | 1000 μg | 23% | 7.7% | 435 G |
Molibden, Mo. | 6.4 μg | 70 μg | 9.1% | 3.1% | 1094 G |
Selen, Se | 14.4 μg | 55 μg | 26.2% | 8.8% | 382 G |
Fluor, F | 38 μg | 4000 μg | 1% | 0.3% | 10526 G |
Cink, Zn | 1.23 mg | 12 mg | 10.3% | 3.5% | 976 G |
Probavljivi ugljeni hidrati | |||||
Skrob i dekstrini | 60.7 G | ~ | |||
Mono- i disaharidi (šećeri) | 0.9 G | maks. 100 g | |||
Esencijalne aminokiseline | |||||
Arginin * | 0.42 G | ~ | |||
valin | 0.51 G | ~ | |||
Histidin * | 0.19 G | ~ | |||
izoleucin | 0.38 G | ~ | |||
leucin | 0.58 G | ~ | |||
lizin | 0.3 G | ~ | |||
metionin | 0.12 G | ~ | |||
Metionin + Cistein | 0.27 G | ~ | |||
treonin | 0.26 G | ~ | |||
triptofan | 0.11 G | ~ | |||
fenilalanin | 0.5 G | ~ | |||
Fenilalanin + tirozin | 0.76 G | ~ | |||
Zamjenjive aminokiseline | |||||
alanin | 0.42 G | ~ | |||
Aspartinska kiselina | 0.69 G | ~ | |||
glicin | 0.45 G | ~ | |||
Glutaminska kiselina | 1.97 G | ~ | |||
prolin | 0.56 G | ~ | |||
serine | 0.42 G | ~ | |||
tirozin | 0.26 G | ~ | |||
Cistein | 0.15 G | ~ | |||
Zasićene masne kiseline | |||||
Zasićene masne kiseline | 0.2 G | maks. 18.7 g | |||
16:0 Palmitić | 0.16 G | ~ | |||
18:0 Stearin | 0.01 G | ~ | |||
20: 0 Aračinic | 0.01 G | ~ | |||
Mononezasićene masne kiseline | 0.16 G | min 16.8 g | 1% | 0.3% | |
16: 1 Palmitoleik | 0.01 G | ~ | |||
18:1 Olein (omega-9) | 0.15 G | ~ | |||
Polinezasićene masne kiseline | 0.84 G | od 11.2 do 20.6 | 7.5% | 2.5% | |
18: 2 linolni | 0.74 G | ~ | |||
18: 3 Linolenski | 0.1 G | ~ | |||
Omega-3 masne kiseline | 0.1 G | od 0.9 do 3.7 | 11.1% | 3.7% | |
Omega-6 masne kiseline | 0.74 G | od 4.7 do 16.8 | 15.7% | 5.3% |
Energetska vrijednost je 298 kcal.
- Čaša 250 ml = 160 gr (476.8 kcal)
- Čaša 200 ml = 130 gr (387.4 kcal)
- Žlica ("na vrhu", osim tečne hrane) = 25 g (74.5 kcal)
- Žličica ("gornja", osim tečne hrane) = 8 g (23.8 kcal)
- Vitamin B1 dio je najvažnijih enzima ugljikohidrata i energetskog metabolizma, koji opskrbljuju tijelo energijom i plastičnim tvarima, kao i metabolizmom aminokiselina razgranatog lanca. Nedostatak ovog vitamina dovodi do ozbiljnih poremećaja nervnog, probavnog i kardiovaskularnog sistema.
- Vitamin B6 učestvuje u održavanju imunološkog odgovora, inhibiciji i procesima pobude u centralnom nervnom sistemu, u konverziji aminokiselina, u metabolizmu triptofana, lipida i nukleinskih kiselina, doprinosi normalnom stvaranju eritrocita, održavanju normalnog nivoa homocisteina u krvi. Nedovoljan unos vitamina B6 prati smanjenje apetita, kršenje stanja kože, razvoj homocisteinemije, anemije.
- Vitamin B6 kao koenzim sudjeluju u metabolizmu nukleinskih kiselina i aminokiselina. Nedostatak folata dovodi do poremećene sinteze nukleinskih kiselina i proteina, što rezultira inhibicijom rasta i diobe ćelija, posebno u brzo proliferirajućim tkivima: koštanoj srži, crijevnom epitelu itd. Nedovoljna konzumacija folata tokom trudnoće jedan je od uzroka nedonoščadi, neuhranjenost, urođene malformacije i razvojni poremećaji djeteta. Pokazana je snažna povezanost između nivoa folata i homocisteina i rizika od kardiovaskularnih bolesti.
- Vitamin E posjeduje antioksidativna svojstva, neophodan je za rad spolnih žlijezda, srčanog mišića, univerzalni je stabilizator ćelijskih membrana. S nedostatkom vitamina E, uočavaju se hemoliza eritrocita i neurološki poremećaji.
- Vitamin PP učestvuje u redoks reakcijama energetskog metabolizma. Nedovoljan unos vitamina praćen je poremećajem normalnog stanja kože, gastrointestinalnog trakta i nervnog sistema.
- kalijum glavni je unutarćelijski jon koji učestvuje u regulaciji ravnoteže vode, kiselina i elektrolita, učestvuje u procesima nervnih impulsa, regulaciji pritiska.
- magnezij učestvuje u metabolizmu energije, sintezi proteina, nukleinskih kiselina, ima stabilizujući učinak na membrane, neophodno je za održavanje homeostaze kalcijuma, kalijuma i natrijuma. Nedostatak magnezijuma dovodi do hipomagnezijemije, povećanog rizika od razvoja hipertenzije, bolesti srca.
- fosfor učestvuje u mnogim fiziološkim procesima, uključujući energetski metabolizam, regulira kiselinsko-baznu ravnotežu, dio je fosfolipida, nukleotida i nukleinskih kiselina, neophodan je za mineralizaciju kostiju i zuba. Nedostatak dovodi do anoreksije, anemije, rahitisa.
- željezo dio je proteina različitih funkcija, uključujući enzime. Učestvuje u transportu elektrona, kisika, osigurava tok redoks reakcija i aktivaciju peroksidacije. Nedovoljna konzumacija dovodi do hipohromne anemije, atonije skeletnih mišića s nedostatkom mioglobina, povećanog umora, miokardiopatije, atrofičnog gastritisa.
- mangan sudjeluje u stvaranju koštanog i vezivnog tkiva, dio je enzima koji sudjeluju u metabolizmu aminokiselina, ugljikohidrata, kateholamina; neophodan za sintezu holesterola i nukleotida. Nedovoljnu konzumaciju prate usporavanje rasta, poremećaji u reproduktivnom sistemu, povećana krhkost koštanog tkiva, poremećaji metabolizma ugljenih hidrata i lipida.
- bakar dio je enzima redoks aktivnosti i uključen u metabolizam željeza, potiče apsorpciju proteina i ugljikohidrata. Učestvuje u procesima opskrbe tkiva ljudskog tijela kisikom. Nedostatak se manifestuje poremećajima u formiranju kardiovaskularnog sistema i kostura, razvojem displazije vezivnog tkiva.
- selen - bitan element antioksidativnog odbrambenog sistema ljudskog tijela, djeluje imunomodulatorno, sudjeluje u regulaciji djelovanja hormona štitnjače. Nedostatak dovodi do Kashin-Beckove bolesti (osteoartritis sa višestrukim deformitetima zglobova, kičme i ekstremiteta), Keshan bolesti (endemska miokardiopatija), nasljedne trombastenije.
Energetska vrijednost ili sadržaj kalorija Je li količina energije koja se oslobađa u ljudskom tijelu iz hrane tijekom probave. Energetska vrijednost proizvoda mjeri se u kilo-kalorijama (kcal) ili kilo-džulima (kJ) na 100 grama. proizvoda. Kilokalorija koja se koristi za mjerenje energetske vrijednosti hrane naziva se i „kalorija hrane“, pa se prefiks kilo često izostavlja kada se navode kalorije u (kilo) kalorijama. Možete vidjeti detaljne energetske tablice za ruske proizvode.
Hranjiva vrijednost - sadržaj ugljenih hidrata, masti i proteina u proizvodu.
Nutritivna vrijednost prehrambenog proizvoda - skup svojstava prehrambenog proizvoda, uz prisustvo kojih se zadovoljavaju fiziološke potrebe osobe za potrebnim tvarima i energijom.
vitamini, organske supstance potrebne u malim količinama u prehrani ljudi i većine kralježnjaka. Vitamine obično sintetišu biljke, a ne životinje. Dnevna potreba čovjeka za vitaminima iznosi samo nekoliko miligrama ili mikrograma. Za razliku od anorganskih supstanci, vitamini se uništavaju jakim zagrijavanjem. Mnogi vitamini su nestabilni i „gube se“ tokom kuvanja ili prerade hrane.