Pobačaj: šta je to?

Pobačaj: šta je to?

Pobačaj je gubitak embrija ili fetusa tokom trudnoće.

Može biti spontana, odnosno dogoditi se bez da je istražena (zdravstveni problem, genetika itd.), Ili izazvana i stoga dobrovoljna.

  • Spontani pobačaj. Govorimo i o pobačaju. Po definiciji, to je smrt ili izbacivanje embriona ili fetusa iz majčinog tijela s tjelesnom težinom manjom od 500 grama ili manje od 22 sedmice amenoreje ili bez menstruacije (= 20 tjedana trudnoće). Ako se pobačaj dogodi kasnije u trudnoći, to se naziva „fetalna smrt in utero“.
  • THEinducirani pobačaj, koji se naziva i "dobrovoljni prekid trudnoće" (ili pobačaj) može se pokrenuti na nekoliko načina, posebno uzimanjem "abortivnih" lijekova ili aspiracijom fetusa. Zakoni koji uređuju pristup (ili zabranu) pobačaja razlikuju se od zemlje do zemlje.
  • Medicinski prekid trudnoće (IMG) je inducirani pobačaj, izveden iz zdravstvenih razloga, često zbog abnormalnosti ili bolesti fetusa koja je opasna po život nakon rođenja ili uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, ili kad je majci u životnoj opasnosti.

Bilo psihološki ili medicinski, pobačaj izazvan vrlo se razlikuje od spontanog pobačaja, iako postoje mnoge sličnosti. Ovaj list će stoga tretirati ove dvije teme odvojeno.

Spontani pobačaj: učestalost i uzroci

Pobačaji su vrlo česta pojava. Oni su, uglavnom, povezani s genetskom ili kromosomskom anomalijom u embriju, koju majka potom prirodno izbacuje.

Razlikujemo:

  • rani pobačaji, koji se javljaju u prvom tromjesečju trudnoće (manje od 12 tjedana trudnoće). Utiču na 15 do 20% trudnoća, ali ponekad prođu nezapaženo kada se jave u prvim tjednima, jer se ponekad miješaju s pravilima.
  • kasni pobačaji, koji se javljaju u drugom tromjesečju, između otprilike 12 i 24 sedmice trudnoće. Javljaju se u oko 0,5% trudnoća1.
  • smrt fetusa u maternici, u trećem tromjesečju.

Postoji mnogo, mnogo uzroka koji mogu dovesti do pobačaja ili čak ponovljenih pobačaja.

Među tim uzrocima na prvom mjestu nalazimo genetske ili kromosomske abnormalnosti embrija, koje su uključene u 30 do 80% ranih pobačaja.2.

Drugi mogući uzroci spontanog pobačaja su:

  • abnormalnost materice (npr. pregrađena maternica, otvoreni grlić materice, miomi materice, maternične sinehije itd.) ili DES sindrom kod žena koje su in utero bile izložene destilinu (rođene između 1950. i 1977.).
  • hormonalni poremećaji koji sprječavaju prenošenje trudnoće (smetnje štitnjače, metabolički poremećaji itd.).
  • više trudnoća koje povećavaju rizik od pobačaja.
  • pojava infekcije tokom trudnoće. Mnoge zarazne ili parazitske bolesti doista mogu uzrokovati pobačaj, osobito malarija, toksoplazmoza, listerioza, bruceloza, ospice, rubeola, zaušnjaci itd.
  • neki medicinski testovi, poput amniocenteze ili biopsije trofoblasta, mogu uzrokovati pobačaj.
  • prisustvo IUD -a u materici tokom trudnoće.
  • Određeni faktori okoliša (konzumacija droga, alkohola, duhana, lijekova itd.).
  • Imunološki poremećaji (imunološkog sistema), posebno uključeni u ponovljene pobačaje.

Inducirani pobačaj: inventar

Statistika o induciranom pobačaju u cijelom svijetu

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) redovno objavljuje izvještaje o induciranim pobačajima u cijelom svijetu. Približno u 2008 jedna od pet trudnoća bi bio namjerno prekinut.

Ukupno je u 44. godini izvršeno gotovo 2008 miliona pobačaja. Stopa je veća u zemljama u razvoju nego u industrijaliziranim zemljama (29 pobačaja na 1000 žena u dobi od 15 do 44 godine u odnosu na 24 na 1000, respektivno).

Prema studiji objavljenoj 20123, globalna stopa pobačaja pala je sa 35 na 29 na 1000 žena između 1995. i 2003. Danas postoji prosječno 28 pobačaja na 1000 žena.

Pobačaj nije legaliziran svugdje u svijetu. Prema organizaciji Centar za reproduktivna prava, više od 60% svjetske populacije živi u zemljama u kojima je abortus dozvoljen sa ili bez ograničenja. Naprotiv, oko 26% stanovništva živi u državama u kojima je ovaj čin zabranjen (iako je ponekad dopušten ako je život žene ugrožen iz medicinskih razloga)4.

SZO procjenjuje da je od približno 210 miliona trudnoća koje se godišnje dogode širom svijeta (podaci iz 2008), oko 80 miliona njih neželjeno ili 40%5.

Statistika o induciranom pobačaju u Francuskoj i Quebecu

U Francuskoj su 2011. godine izvršena 222 dobrovoljna prekida trudnoće. Ovaj broj je stabilan od 300, nakon deset godina povećanja između 2006. i 1995. U prosjeku, stopa abortusa je 2006. izazvana pobačajem na 15 žena.6.

Stopa je uporediva u Quebecu, s otprilike 17 pobačaja na 1000 žena, ili približno 27 godišnje.

U Kanadi stope variraju između 12 i 17 pobačaja godišnje po 1 ženi reproduktivne dobi, ovisno o pokrajini (000 ukupno pobačaja prijavljenih u 100)7.

U ove dvije zemlje oko 30% trudnoća rezultira pobačajem.

U Kanadi, kao i u Francuskoj, dobrovoljni prekid trudnoće je legalno. To je slučaj i u većini evropskih zemalja.

U Francuskoj se pobačaj može izvršiti samo prije kraja 12. sedmice trudnoće (14 sedmica amenoreje). Isto je posebno u Belgiji i Švicarskoj.

Što se tiče Kanade, to je jedina zapadna država u kojoj ne postoje zakoni koji ograničavaju ili reguliraju kasne pobačaje.7. Prema studijama provedenim 2010. godine, pobačaji nakon 20 tjedana trudnoće ipak predstavljaju manje od 1% pobačaja u Quebecu, ili oko stotinu slučajeva godišnje.

Na koga utječu inducirani pobačaji?

Inducirani pobačaji pogađaju sve starosne grupe žena reproduktivne dobi i sve društvene grupe.

U Francuskoj i Quebecu stopa pobačaja je veća među ženama od 20 do 24 godine. Četiri petine abortusa obavljenih tamo odnose se na žene između 20 i 40 godina.

U dvije trećine slučajeva, u Francuskoj se abortusi izvode kod žena koje koriste metodu kontracepcije.

Trudnoća se javlja zbog neuspjeha metode u 19% slučajeva i zbog pogrešne upotrebe u 46% slučajeva. Za žene na oralnoj kontracepciji, zaboravljanje pilule je uključeno u više od 90% slučajeva8.

U zemljama u razvoju više od neuspjeha kontracepcije, prije svega potpuni nedostatak kontracepcije dovodi do neželjene trudnoće.

Moguće komplikacije pobačaja

Prema WHO -u, žena umire svakih 8 minuta u svijetu zbog komplikacija pobačaja.

Od 44 miliona abortusa koji se godišnje izvrše širom svijeta, polovicu ih izvrši u nesigurnim uslovima, osoba „koja nema potrebne vještine ili u okruženju koje ne zadovoljava minimalne medicinske standarde. , ili oboje ".

Žao nam je zbog 47 smrtnih slučajeva koji su izravno povezani s ovim pobačajima, 000 milijuna žena pati od komplikacija nakon čina, poput krvarenja ili septikemije.

Stoga su nesigurni pobačaji jedan od uzroka majčinske smrtnosti koji se najlakše mogu spriječiti (oni su bili odgovorni za 13% majčinskih smrti u 2008)9.

Glavni uzroci smrti povezani s pobačajima su:

  • krvarenja
  • infekcije i sepsa
  • trovanje (zbog konzumiranja biljaka ili pobačajnih lijekova)
  • genitalne i unutrašnje povrede (perforirano crevo ili materica).

Posljedice koje nisu fatalne uključuju probleme s iscjeljivanjem, neplodnost, urinarnu ili fekalnu inkontinenciju (u vezi s fizičkim traumama tijekom postupka) itd.

Gotovo svi tajni ili nesigurni pobačaji (97%) izvode se u zemljama u razvoju. Samo afrički kontinent čini polovinu smrtnosti koja se pripisuje ovim pobačajima.

Prema WHO -u, „ove smrti i invalidnosti mogle bi se izbjeći da su ti inducirani pobačaji izvedeni u zakonskim okvirima i u dobrim sigurnosnim uvjetima, ili da su njihove komplikacije pravilno zbrinute uzvodno, ako su pacijenti imali pristup seksualnosti usluge obrazovanja i planiranja porodice ”.

U Francuskoj i u zemljama u kojima se abortus izvodi sigurno, povezana smrtnost je oko tri smrti za milion pobačaja, što je vrlo nizak rizik. Glavne komplikacije su, kada se pobačaj obavi operacijom:

  • perforacija materice (1 do 4 ‰)
  • suza u grliću materice (manje od 1%)10.

Suprotno nekim uvjerenjima, dugoročno gledano, pobačaj ne povećava rizik od pobačaja, kao ni smrt fetusa u maternici, izvanmaterničnu trudnoću ili neplodnost.

 

Ostavite odgovor