makadamija

Makadamija se smatra najboljim orašastim plodovima na svijetu. To su mali, puterasti plodovi koji se uzgajaju u tropskoj klimi Australije, Brazila, Indonezije, Kenije, Novog Zelanda i Južne Afrike. Dok je Australija najveći dobavljač orašastih plodova makadamije, havajski uzgojeni orasi smatraju se najukusnijim okusom. Postoji oko sedam vrsta orašastih plodova makadamije, ali samo dvije od njih su jestive i uzgajaju se na farmama širom svijeta. Makadamija je bogat izvor vitamina A, gvožđa, proteina, tiamina, niacina i folata. Takođe sadrže umerene količine cinka, bakra, kalcijuma, fosfora, kalijuma i magnezijuma. Sastav orašastih plodova uključuje antioksidanse kao što su polifenoli, aminokiseline, flavoni i selen. Makadamija je izvor ugljikohidrata kao što su saharoza, fruktoza, glukoza, maltoza. Makadamija ne sadrži holesterol, izuzetno je korisna za snižavanje njegovog nivoa u organizmu. Orašasti plodovi su bogati zdravim mononezasićenim mastima koje štite srce tako što snižavaju kolesterol i pomažu u čišćenju arterija. Makadamija takođe snižava nivoe triglicerida, smanjujući rizik od koronarne bolesti. Flavonoidi koji se nalaze u ovim orašastim plodovima sprečavaju oštećenje ćelija i štite toksine iz okoline. Flavonoidi se u našem tijelu pretvaraju u antioksidanse. Ovi antioksidansi pronalaze i uništavaju slobodne radikale, štite naše tijelo od raznih bolesti i nekih vrsta raka, uključujući rak dojke, grlića materice, pluća, želuca i prostate. Makadamija sadrži značajnu količinu proteina, koji je važna komponenta naše prehrane, formira mišiće i vezivna tkiva u ljudskom tijelu. Proteini su dio naše krvi i neophodni su za zdravu kosu, nokte i kožu. Orašasti plodovi makadamije sadrže oko 7% vlakana. Dijetalna vlakna se sastoje od složenih ugljikohidrata i uključuju mnoga rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna. Vlakna podstiču osjećaj sitosti i probavu.

Ostavite odgovor