Smrt do gladi!

Hristos je postio, Buda je postio, Pitagora je postio… Ovi postovi su, međutim, imali sasvim drugu svrhu od mnogih od nas. Da li je gladovanje zaista dobar način za brzo mršavljenje i detoksikaciju?

Danas, kada je hrana dostupna gotovo bilo gdje i bilo kada, sve češće činimo grijeh proždrljivosti. Da biste večerali, ne morate ići u polje i kopati krompir, ili trčati kroz šumu u lov na divljač. Dovoljno je naručiti obrok telefonom ili posjetiti najbližu prodavnicu ili bar. Kao rezultat toga, jedemo previše i stoga ne samo da dobijamo na težini, već i osjećamo krivicu. Smanjuje naše samopoštovanje i kvari nam raspoloženje. Štrajk glađu dolazi u pomoć. I to ne samo kao način da se riješite nepotrebnih kilograma, već i grižnje savjesti. To je kao pokora koja vam omogućava da se očistite od grijeha. Ali da li je zdravo?

Pročišćavanje gladovanjem

Od početka vremena, čovjek se čistio na razne načine kako bi se oslobodio svoje krivice. U gotovo svim kulturama postoje obredi duhovne obnove – pranje, paljenje, kađenje. Oni su najbolji lijek za kajanje zbog grešaka ili propusta i stoga vam omogućavaju da se osjećate ugodnije. Post je takođe takav ritual. Hristos je postio u pustinji 40 dana i 40 noći. I Buda je to uradio. Gladovanje su koristili kineski, tibetanski, arapski, grčki i rimski mudraci. Pitagora je postio jednom godišnje 10 dana. Hipokrat nije dozvoljavao bolesnima da jedu dok se ne pojave prvi znaci oporavka. Post se javlja u svim religijama sa različitim stepenom restriktivnosti. U našoj evropskoj hrišćanskoj tradiciji, post počinje posle zime, tokom koje raskošno slavimo karneval, i traje do Uskrsa. Tada ograničavamo hranu, eliminišemo meso ili slatkiše. Muslimani ne jedu cijeli dan tokom Ramazana, to rade tek nakon zalaska sunca. I pored religije, danas, u želji da se riješimo posljedica kolektivnog grijeha, a to je zagađenje životne sredine, na neko vrijeme prestajemo da jedemo kako bismo očistili organizam od štetnih svinja koje je donio razvoj poljoprivrede i stočarstva. Time se želimo zaštititi od epidemije raka, čiji su uzroci također u razvoju civilizacije.

Teoretičari posta

Zagovornici prirodne medicine tvrde da gladovanje oslobađa organizam toksina, štetnih naslaga i viška holesterola. Oni koji su ga koristili uvjeravaju da glad liječi, podmlađuje i produžava život. Njegov rad utiče i na svaku ćeliju i na psihu. Jedan od najpoznatijih promotora liječenja gladovanjem, GP Malakhov, TV voditelj, promotor zdravog načina života, autor brojnih publikacija o prirodnim metodama liječenja tijela i samoiscjeljivanja, u svojoj knjizi „Iscjeljujući post“ objašnjava faze posta. ”. Prvo, tijelo se oslobađa od ustajale vode, kuhinjske soli i soli kalcija. Tada se troše oboljelo tkivo, trbušno salo i mišići.

Prema Małachowu, ovo je proces autolize koji oslobađa tijelo od toksina i naslaga. Zatim dolazi do intracelularnog čišćenja. Bubrezi, crijeva i pluća veoma intenzivno rade tokom posta, uklanjajući iz organizma otrovne produkte raspadanja masti – aceton, masnu kiselinu, proteine ​​– tirozin i triptofan, kao i fenilalanin, fenol, krezol i indijum. Sve ove otrovne tvari imaju neprijatan miris. Tijelo se također oslobađa pesticida, teških metala i radionukleotida. Małachow tvrdi da pluća tada izlučuju oko 150 raznih toksina u gasovitom stanju. „Izgladnjeli maratonci” tvrde da je maksimalno vreme bez hrane 40 dana.

Pobornici umjerenog posta preporučuju da se to radi jednom mjesečno u trajanju od jednog dana i to u delikatnoj varijanti, odnosno sa sokovima od voća i povrća umjesto samo vode. Ekstremnije čišćenje traje nedelju dana.

Šta kažu nutricionisti i doktori?

Nutricionisti i doktori ne podržavaju gladovanje. – Našem mozgu i mišićima potrebna je glukoza za rad – kaže Ana Nejno, porodični lekar i nutricionista. Također treba imati na umu da nedostatak proteina uzrokuje sagorijevanje naših vlastitih mišića, a oni, na kraju krajeva, jedu puno kalorija, ne dopuštajući im da hrane masno tkivo.

– Štrajk glađu nema smisla sa medicinske tačke gledišta. Međutim, zbog toga se možete loše osjećati. Sagorijevanjem masti tijelo će proizvoditi ketonska tijela, zbog čega ćemo se osjećati euforično nakon početnog perioda glavobolje i lošeg raspoloženja. Međutim, takvo liječenje može rezultirati mnogim nuspojavama, poput napadaja gihta kod osoba s povišenim nivoom mokraćne kiseline ili avitaminoze i smanjenog imuniteta – dodaje doktor.

Avitaminoza se može manifestovati kao deformirajuće lezije, utiče na izgled kose i noktiju i povećava podložnost infekcijama. Dijetetičarka Zofia Urbańczyk kaže da je nametanje tako velikih ograničenja uvijek povezano s jo-jo efektom. Gladovanje će uzrokovati gubitak težine, ali isto tako brzo ćemo se vratiti na to. Osim toga, izgladnjelo tijelo usporava metabolizam. Specijalista iz oblasti toksikologije, dr. Piotr Burda upozorava da izgladnjeli organizam drugačije reaguje na lekove, na primer, lek protiv bolova paracetamol je toksičniji za izgladnjelog čoveka.

Da li gladovanje čisti?

Zdravo telo se čisti. Eliminacione dijete ne rade, jer je čišćenje proces koji se mora raditi stalno. Naše tijelo je opremljeno odgovarajućim mehanizmima za to. Pluća, bubrezi, jetra, crijeva i koža uklanjaju štetne tvari. – Krv ne možete očistiti biljem, ispiranjem crijeva ili gladovanjem. Ako pacijent ima problema s bubrezima, tijelo mu se truje i mora se podvrgnuti dijalizi. Ako jetra ne radi, mora se transplantirati – objašnjava hematolog prof. Wiesław Wiktor Jędrzejczak.

“Pretpostavimo da neko ima višak derivata žive, koje konzumiramo s nekom morskom ribom iz kontaminiranih voda, tada ga pijenje ogromnih količina vode neće isprati iz tjelesne masti. Zbog veoma spore razmene bioloških tečnosti, čak i za nekoliko dana, značajna količina njih neće biti uklonjena iz naslaga u telu – kaže internista prof. Zbigniew Gaciong. Detoksikacija, odnosno detoksikacija u medicini, prvenstveno se odnosi na zaustavljanje dovoda otrovnih toksina u tijelo.

– Ako neko ima trovanje alkoholom, čekamo da ga jetra metabolizira. Naravno, u nekim slučajevima, npr. kod akutnog trovanja olovom ili cijanidom, unosimo u krvotok pacijenta supstance koje vezuju teške metale i sa njima se izlučuju u roku od nekoliko sati – objašnjava toksikolog dr. Pjotr ​​Burda.

Jednodnevni post za dušu i tijelo

Dr. Burda smatra da je jednodnevni post zdraviji od proizvoda za mršavljenje dostupnih na internetu. Dr Nejno dodaje da to može biti dobro za naše zdravlje. Ipak, ističe da nema čudesnih prečica. Dakle, kako efikasno očistiti svoje tijelo? – Racionalni detoks je zdrava ishrana, fizička aktivnost i izbegavanje štetnih faktora – odgovaraju lekari.

Nema smisla to raditi povremeno. Sportovi koji se praktikuju jednom mjesečno nemaju veći utjecaj na zdravlje, najviše mogu biti uzrok ozljede. Ni konzumiranje voća i povrća jednom mjesečno neće poboljšati vaše zdravlje. Zdrav način života je najbolji način da podržite prirodne procese čišćenja organizma. Pogotovo da – kako kaže prof. Gaciong – o našem zdravlju u 40 posto odlučuju naslijeđeni geni, u 20 posto. restorativne medicine, a preostalih 40 posto. to je stil života. – Na prvi faktor nemamo uticaj, a na drugi u veoma maloj meri. Treće, međutim, u potpunosti zavisi od nas – kaže prof. Gaciong.

Psiholozi takođe nemaju ništa protiv jednodnevnih postova. Vjeruju da aktivnosti koje ne štete zdravlju i poboljšavaju dobrobit omogućavaju vam da dobijete takozvanu zdravstvenu zaštitu. A budući da živimo pod stalnim stresom, takvo iskupljenje grešaka može učiniti da se osjećamo bolje.

Ostavite odgovor