Fine motoričke sposobnosti: razvijaju logiku, koordinaciju i govor

Djeca vole sređivati ​​žitarice, dodirivati ​​kamenčiće, dugmad. Ove aktivnosti ne samo da pomažu u učenju o svijetu, već imaju pozitivan učinak na govor, maštu i logiku djeteta.

Fina motorika je složena i dobro koordinirana interakcija nervnog, koštanog i mišićnog sistema, zahvaljujući kojoj možemo izvoditi precizne pokrete rukama. Drugim riječima, to je hvatanje malih predmeta, te rukovanje kašikom, viljuškom, nožem. Fina motorika je neophodna kada zakopčavamo dugmad na sakou, vežemo pertle, vezemo, pišemo. Zašto je važan i kako ga razviti?

Naš mozak se može uporediti sa najkompleksnijim kompjuterom. Analizira informacije koje dolaze iz čulnih i unutrašnjih organa, formira reakciju motoričke i bihevioralne reakcije, odgovoran je za razmišljanje, govor, sposobnost čitanja i pisanja i sposobnost kreativnosti.

Otprilike trećina moždane kore je odgovorna za razvoj motoričkih sposobnosti ruku. Ovaj treći se nalazi što bliže govornom centru. Zbog toga je fina motorika tako blisko povezana s govorom.

Što više dijete radi prstima, bolje se razvijaju fina motorika ruku i govor. Nije uzalud u Rusiji odavno uvriježeno da se djeca od malih nogu uče da se igraju prstima. Vjerovatno svi znaju "Ladushki", "Svraka-bijelostrani". Čak i nakon pranja, djetetove ruke se brišu ručnikom, kao da se masira svaki prst.

Ako ne razvijete finu motoriku, ne trpi samo govor, već i tehnika pokreta, brzina, tačnost, snaga, koordinacija.

Utječe i na formiranje logike, sposobnosti mišljenja, jača pamćenje, trenira zapažanje, maštu i koordinaciju. Razvoj finih motoričkih sposobnosti ogleda se u djetetovom učenju i igra važnu ulogu u pripremi za školu.

Sposobnost izvođenja određenih radnji usko je povezana sa uzrastom djeteta. Uči jednu vještinu i tek tada može naučiti nešto novo, pa se mora pratiti nivo formiranja motoričkih sposobnosti.

  • 0-4 mjeseci: dijete je u stanju da koordinira pokrete očiju, pokušava rukama doći do predmeta. Ako uspije uzeti igračku, onda se stiskanje četke javlja refleksno.
  • 4 mjeseca – 1 godina: dijete može prebacivati ​​predmete iz ruke u ruku, izvoditi jednostavne radnje poput okretanja stranica. Sada može zgrabiti čak i malu perlu sa dva prsta.
  • 1–2 godine: pokreti su sve sigurniji, dijete aktivnije koristi kažiprst, pojavljuju se prve vještine crtanja (tačke, krugovi, linije). Dijete već zna kojom rukom mu je zgodnije crtati i uzimati kašiku.
  • 2–3 godine: motorika ruku omogućava djetetu da drži makaze i reže papir. Način crtanja se mijenja, dijete na drugačiji način drži olovku, može crtati figure.
  • 3–4 godine: dijete samopouzdano crta, može rezati list po nacrtanoj liniji. Već se odlučio za dominantnu ruku, ali u igricama koristi obje. Uskoro će naučiti da drži olovku i olovku kao odrasla osoba.
  • 4-5 godina: prilikom crtanja i bojenja dijete ne pomiče cijelu ruku, već samo kist. Pokreti su precizniji, pa izrezivanje predmeta iz papira ili bojenje slike bez napuštanja obrisa više nije tako teško.
  • 5-6 godina: dijete drži olovku sa tri prsta, crta male detalje, zna koristiti makaze.

Ako se ne razvijaju fine motoričke sposobnosti, ne trpi samo govor, već i tehnika pokreta, brzina, tačnost, snaga i koordinacija. Moderna djeca po pravilu nemaju dobre motoričke sposobnosti, jer rijetko moraju da zakopčavaju dugmad i vezuju pertle. Djeca su manje uključena u kućne poslove i ručni rad.

Ako dijete ima poteškoća s pisanjem i crtanjem, a roditelji mu ne mogu pomoći, to je razlog da potražite savjet specijaliste. Ko će pomoći? Kršenje finih motoričkih sposobnosti može biti povezano sa problemima nervnog sistema i nekim bolestima, zbog čega je potrebna konsultacija neurologa. Savjet možete potražiti i od učitelja-defektologa i logopeda.

O Developeru

Elvira Gusakova – Nastavnik-defektolog Gradskog psihološko-pedagoškog centra.

Ostavite odgovor