Srebrna paučina (Cortinarius argentatus)
- Odjeljenje: Basidiomycota (Basidiomycetes)
- Pododjeljak: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
- Klasa: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
- Podklasa: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
- Redoslijed: Agaricales (Agaric ili Lamellar)
- Porodica: Cortinariaceae (paukove mreže)
- Rod: Cortinarius (paukova mreža)
- Tip: Cortinarius argentatus (srebrna trava)
- Srebrna zavjesa
Gljiva iz porodice paučina, koja ima mnogo različitih vrsta.
Raste posvuda, preferira četinare, listopadne šume. Obilan rast se javlja u avgustu – septembru, rjeđe u oktobru. Plod je stabilan, skoro svake godine.
Klobuk srebrne paučine dostiže veličinu do 6-7 centimetara, u početku je jako konveksan, a zatim postaje ravan.
Na površini su tuberkule, bore, nabori. Boja – lila, može izblijediti skoro do bijele. Površina je svilenkasta, prijatna na dodir.
Na donjoj površini kapice nalaze se pločice, boje ljubičaste, zatim oker, smeđe, s primjesom rđe.
Noga je visoka do 10 cm, širi se prema dnu, a vrlo tanka na vrhu. Boja – smeđa, siva, sa ljubičastim nijansama. Nema prstena.
Pulpa je veoma mesnata.
Postoji mnogo vrsta ovih gljiva sličnih srebrnoj paučini – kozja paučina, bijeloljubičasta, kamfor i druge. Objedinjuje ih ljubičasta nijansa karakteristična za ovu grupu, dok se ostale razlike mogu razjasniti samo uz pomoć genetskih studija.
To je nejestiva gljiva.