Glavne vrste psihoterapije

Koji smjer psihoterapije odabrati? Po čemu se razlikuju i koji je bolji? Ova pitanja postavlja svaka osoba koja se odluči sa svojim problemima obratiti specijalistu. Sastavili smo mali vodič koji će vam pomoći da steknete predstavu o glavnim vrstama psihoterapije.

Psihoanaliza

Osnivač: Sigmund Freud, Austrija (1856–1939)

Šta je ovo? Sistem metoda pomoću kojih možete zaroniti u nesvjesno, proučavati ga kako biste pomogli osobi da shvati uzrok unutrašnjih sukoba koji su nastali kao rezultat iskustava iz djetinjstva i tako ga spasili od neurotičnih problema.

Kako se to događa? Glavna stvar u psihoterapijskom procesu je transformacija nesvjesnog u svjesno kroz metode slobodnog udruživanja, tumačenje snova, analizu pogrešnih radnji... Tokom seanse pacijent leži na kauču, govori sve što mu padne na pamet. um, čak i ono što izgleda beznačajno, smiješno, bolno, nepristojno. Analitičar (sjedi na kauču, pacijent ga ne vidi), tumačeći skriveno značenje riječi, djela, snova i fantazija, pokušava razmrsiti klupko slobodnih asocijacija u potrazi za glavnim problemom. Ovo je dugačak i strogo reguliran oblik psihoterapije. Psihoanaliza se odvija 3-5 puta sedmično tokom 3-6 godina.

O tome: Z. Freud “Psihopatologija svakodnevnog života”; “Uvod u psihoanalizu” (Peter, 2005, 2004); “Antologija savremene psihoanalize”. Ed. A. Zhibo i A. Rossokhina (Sankt Peterburg, 2005).

  • Psihoanaliza: dijalog sa nesvjesnim
  • “Psihoanaliza može biti korisna svakome”
  • 10 spekulacija o psihoanalizi
  • Šta je transfer i zašto je psihoanaliza nemoguća bez njega

Analitička psihologija

Osnivač: Carl Jung, Švicarska (1875–1961)

Šta je ovo? Holistički pristup psihoterapiji i samospoznaji zasnovan na proučavanju nesvjesnih kompleksa i arhetipova. Analiza oslobađa vitalnu energiju osobe od moći kompleksa, usmjerava je na prevazilaženje psihičkih problema i razvoj ličnosti.

Kako se to događa? Analitičar razgovara sa pacijentom o svojim iskustvima jezikom slika, simbola i metafora. Koriste se metode aktivne mašte, slobodnog asocijacija i crtanja, psihoterapije analitičkog pijeska. Sastanci se održavaju 1-3 puta sedmično tokom 1-3 godine.

O tome: K. Jung “Sjećanja, snovi, odrazi” (Air Land, 1994); Cambridge Guide to Analytical Psychology (Dobrosvet, 2000).

  • Carl Gustav Jung: "Znam da demoni postoje"
  • Zašto je Jung danas u modi
  • Analitička terapija (prema Jungu)
  • Greške psihologa: šta bi trebalo da vas upozori

psihodrama

Osnivač: Jacob Moreno, Rumunija (1889–1974)

Šta je ovo? Proučavanje životnih situacija i sukoba na djelu, uz pomoć glumačkih tehnika. Svrha psihodrame je naučiti osobu da rješava lične probleme igrajući svoje fantazije, sukobe i strahove.

Kako se to događa? U sigurnom terapijskom okruženju značajne situacije iz života osobe se odigravaju uz pomoć psihoterapeuta i drugih članova grupe. Igra uloga vam omogućava da osjetite emocije, suočite se s dubokim sukobima, izvršite radnje koje su nemoguće u stvarnom životu. Istorijski gledano, psihodrama je prvi oblik grupne psihoterapije. Trajanje – od jedne sesije do 2-3 godine nedeljnih sastanaka. Optimalno trajanje jednog sastanka je 2,5 sata.

O tome: “Psihodrama: Inspiracija i tehnika”. Ed. P. Holmes i M. Karp (Klass, 2000); P. Kellerman “Psihodramski krupni plan. Analiza terapijskih mehanizama” (Klass, 1998).

  • psihodrama
  • Kako izaći iz šok traume. Psihodramsko iskustvo
  • Zašto gubimo stare prijatelje. Psihodramsko iskustvo
  • Četiri načina da se vratite sebi

Geštalt terapija

Osnivač: Fritz Perls, Njemačka (1893–1970)

Šta je ovo? Proučavanje čovjeka kao integralnog sistema, njegovih tjelesnih, emocionalnih, društvenih i duhovnih manifestacija. Geštalt terapija pomaže da se stekne holistički pogled na sebe (geštalt) i počne živjeti ne u svijetu prošlosti i fantazija, već „ovdje i sada“.

Kako se to događa? Uz podršku terapeuta, klijent radi sa onim što sada prolazi i osjeća. Izvodeći vežbe, živi kroz svoje unutrašnje sukobe, analizira emocije i fizičke senzacije, uči da bude svestan „govora tela“, intonacije glasa, pa čak i pokreta ruku i očiju… Kao rezultat, postiže svest o sopstveno „ja“, uči da bude odgovoran za svoja osećanja i postupke. Tehnika kombinuje elemente psihoanalitičkog (prevođenje nesvjesnih osjećaja u svijest) i humanističkog pristupa (naglasak na „slaganju sa samim sobom“). Trajanje terapije je najmanje 6 mjeseci sedmičnih sastanaka.

O tome: F. Perls “Praksa geštalt terapije”, “Ego, glad i agresija” (IOI, 1993, Značenje, 2005); S. Ginger “Gestalt: Umijeće kontakta” ​​(Per Se, 2002).

  • Geštalt terapija
  • Geštalt terapija za lutke
  • Geštalt terapija: dodirivanje stvarnosti
  • Posebna povezanost: kako se gradi odnos između psihologa i klijenta

Egzistencijalna analiza

Osnivači: Ludwig Binswanger, Švicarska (1881–1966), Viktor Frankl, Austrija (1905–1997), Alfried Lenglet, Austrija (r. 1951)

Šta je ovo? Psihoterapijski pravac, koji se zasniva na idejama filozofije egzistencijalizma. Njegov početni koncept je „egzistencija“, ili „stvarni“, dobar život. Život u kome se čovek nosi sa teškoćama, ostvaruje sopstvene stavove, koji živi slobodno i odgovorno, u kome vidi smisao.

Kako se to događa? Egzistencijalni terapeut ne koristi samo tehnike. Njegov rad je otvoren dijalog sa klijentom. Stil komunikacije, dubina tema i pitanja o kojima se razgovara ostavljaju kod osobe osjećaj da je shvaćena – ne samo profesionalno, već i ljudski. Tokom terapije, klijent uči da sebi postavlja suvisla pitanja, da obrati pažnju na ono što izaziva osećaj slaganja sa sopstvenim životom, ma koliko on bio težak. Trajanje terapije je od 3-6 konsultacija do nekoliko godina.

O tome: A. Langle “Život ispunjen smislom” (Genesis, 2003); V. Frankl “Čovjek u potrazi za smislom” (Progres, 1990); I. Yalom “Egzistencijalna psihoterapija” (Klass, 1999).

  • Irvin Yalom: „Moj glavni zadatak je da kažem drugima šta je terapija i zašto deluje“
  • Yalom o ljubavi
  • „Da li volim da živim?“: 10 citata iz predavanja psihologa Alfrida Lengleta
  • O kome govorimo kada kažemo "ja"?

Neuro-lingvističko programiranje (NLP)

Osnivači: Richard Bandler SAD (r. 1940.), John Grinder SAD (r. 1949.)

Šta je ovo? NLP je komunikacijska tehnika koja ima za cilj promjenu uobičajenih obrazaca interakcije, stjecanje povjerenja u život i optimizaciju kreativnosti.

Kako se to događa? NLP tehnika se ne bavi sadržajem, već procesom. U toku grupnog ili individualnog treninga strategija ponašanja, klijent analizira vlastito iskustvo i modelira efikasnu komunikaciju korak po korak. Časovi – od nekoliko sedmica do 2 godine.

O tome: R. Bandler, D. Grinder “Od žaba do prinčeva. Uvodni NLP trening kurs (Flinta, 2000).

  • Džon Grinder: „Govoriti uvek znači manipulisati“
  • Čemu toliki nesporazumi?
  • Mogu li se muškarci i žene čuti
  • Molim te govori!

Porodična psihoterapija

Osnivači: Mara Selvini Palazzoli Italija (1916-1999), Murray Bowen SAD (1913-1990), Virginia Satir SAD (1916-1988), Carl Whitaker SAD (1912-1995)

Šta je ovo? Savremena porodična terapija uključuje nekoliko pristupa; zajedničko za sve – rad ne sa jednom osobom, već sa porodicom u celini. Postupci i namjere ljudi u ovoj terapiji se ne doživljavaju kao individualne manifestacije, već kao posljedica zakona i pravila porodičnog sistema.

Kako se to događa? Koriste se različite metode, među kojima je i genogram – „dijagram“ porodice izvučen iz riječi klijenata, koji odražava rođenja, smrti, brakove i razvode njenih članova. U procesu sastavljanja često se otkriva izvor problema, koji prisiljava članove porodice da se ponašaju na određeni način. Obično se sastanci porodičnog terapeuta i klijenata održavaju jednom sedmično i traju nekoliko mjeseci.

O tome: K. Whitaker “Ponoćne refleksije porodičnog terapeuta” (Klass, 1998); M. Bowen “Teorija porodičnih sistema” (Cogito-Centar, 2005); A. Varga “Sistemska porodična psihoterapija” (Govor, 2001).

  • Psihoterapija porodičnih sistema: crtanje sudbine
  • Sistemska porodična terapija – šta je to?
  • Šta može učiniti sistemska porodična terapija?
  • “Ne volim svoj porodični život”

Terapija usmjerena na klijenta

Osnivač: Carl Rogers, SAD (1902–1987)

Šta je ovo? Najpopularniji sistem psihoterapeutskog rada u svijetu (poslije psihoanalize). Zasniva se na uvjerenju da osoba, tražeći pomoć, može sama utvrditi uzroke i pronaći način da riješi svoje probleme – potrebna je samo podrška psihoterapeuta. Naziv metode naglašava da je klijent taj koji donosi promjene.

Kako se to događa? Terapija se odvija u obliku dijaloga koji se uspostavlja između klijenta i terapeuta. Najvažnija stvar u njemu je emotivna atmosfera povjerenja, poštovanja i razumijevanja bez osude. Omogućava klijentu da oseti da je prihvaćen takav kakav jeste; može pričati o bilo čemu bez straha od osude ili neodobravanja. S obzirom na to da osoba sama utvrđuje da li je postigla željene ciljeve, terapija se u svakom trenutku može prekinuti ili se može donijeti odluka o njenom nastavku. Pozitivne promjene se javljaju već na prvim sesijama, dublje su moguće nakon 10-15 sastanaka.

O tome: K. Rogers “Psihoterapija usmjerena na klijenta. Teorija, savremena praksa i primena” (Eksmo-press, 2002).

  • Psihoterapija usmjerena na klijenta: Iskustvo rasta
  • Carl Rogers, čovjek koji može čuti
  • Kako shvatiti da imamo lošeg psihologa?
  • Kako se nositi sa mračnim mislima

Ericksonova hipnoza

Osnivač: Milton Erickson, SAD (1901-1980)

Šta je ovo? Eriksonova hipnoza koristi sposobnost osobe do nevoljnog hipnotičkog transa – stanja psihe u kojem je ona najotvorenija i spremna za pozitivne promjene. Ovo je „meka“, nedirektna hipnoza, u kojoj osoba ostaje budna.

Kako se to događa? Psihoterapeut ne pribegava direktnoj sugestiji, već koristi metafore, parabole, bajke – a nesvesno samo pronalazi put do pravog rešenja. Efekat može doći već nakon prve sesije, ponekad je potrebno nekoliko mjeseci rada.

O tome: M. Erickson, E. Rossi “Čovjek iz februara” (Klass, 1995).

  • Ericksonova hipnoza
  • Hipnoza: putovanje u sebe
  • Dijalog subpersonalnosti
  • Hipnoza: treći modus mozga

Transakciona analiza

Osnivač: Eric Bern, Kanada (1910–1970)

Šta je ovo? Psihoterapijski pravac zasnovan na teoriji o tri stanja našeg “ja” – dječjem, odraslom i roditeljskom, kao i utjecaju nesvjesno odabranog stanja na interakciju s drugim ljudima. Cilj terapije je da klijent postane svjestan principa svog ponašanja i preuzme ga pod kontrolu odrasle osobe.

Kako se to događa? Terapeut pomaže da se utvrdi koji aspekt našeg „ja“ je uključen u određenu situaciju, kao i da se shvati kakav je nesvesni scenario našeg života uopšte. Kao rezultat ovog rada mijenjaju se stereotipi ponašanja. U terapiji se koriste elementi psihodrame, igranja uloga, porodičnog modeliranja. Ova vrsta terapije je efikasna u grupnom radu; njegovo trajanje zavisi od želje klijenta.

O tome: E. Bern “Igre koje ljudi igraju…”, “Šta kažeš nakon što si rekao” zdravo” (FAIR, 2001; Ripol classic, 2004).

  • Transakciona analiza
  • Transakciona analiza: Kako objašnjava naše ponašanje?
  • Transakciona analiza: Kako može biti korisna u svakodnevnom životu?
  • transakciona analiza. Kako odgovoriti na agresiju?

Body Oriented Therapy

Osnivači: Wilhelm Reich, Austrija (1897–1957); Alexander Lowen, SAD (r. 1910.)

Šta je ovo? Metoda se temelji na korištenju posebnih fizičkih vježbi u kombinaciji s psihološkom analizom tjelesnih osjeta i emocionalnih reakcija osobe. Zasnovan je na stavu W. Reicha da sva traumatska iskustva iz prošlosti ostaju u našem tijelu u obliku „stezanja mišića“.

Kako se to događa? Problemi pacijenata se razmatraju u vezi s posebnostima funkcioniranja njihovog tijela. Zadatak osobe koja izvodi vježbe je da razumije svoje tijelo, da spozna tjelesne manifestacije svojih potreba, želja, osjećaja. Spoznaja i rad tijela mijenjaju životne stavove, daju osjećaj punoće života. Nastava se izvodi individualno i grupno.

O tome: A. Lowen “Fizička dinamika strukture karaktera” (PANI, 1996); M. Sandomiersky “Psihosomatika i tjelesna psihoterapija” (Klass, 2005).

  • Body Oriented Therapy
  • Prihvatite svoje tijelo
  • tijelo u zapadnom formatu
  • Prevazišao sam to! Pomaganje sebi kroz karoseriju

Ostavite odgovor