Simptomi ateroskleroze su skriveni dugi niz godina. Evo znakova upozorenja začepljenih arterija

O aterosklerozi govorimo kada krvni sudovi koji prenose kiseonik i hranljive materije od srca do ostatka tela postanu debeli i ukočeni, ponekad ograničavajući protok krvi u organe i tkiva. Faktori rizika uključuju visok holesterol, visok krvni pritisak, dijabetes, pušenje, gojaznost, nedostatak vežbanja i ishranu bogatu zasićenim mastima. Neliječena ateroskleroza može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

  1. Većina ljudi ne zna da njihovo tijelo razvija aterosklerozu. Bolest ne pokazuje simptome sve dok aterosklerotski plak ne pukne
  2. Međutim, vrijedi obratiti pažnju na sve uznemirujuće signale, posebno ako smo u opasnosti
  3. Ljudi sa genetskim opterećenjem, visokim holesterolom i dijabetesom češće obolevaju od ateroskleroze
  4. Više takvih priča možete pronaći na početnoj stranici TvoiLokony

Šta je ateroskleroza?

Ateroskleroza je suženje arterija zbog nakupljanja plaka na zidovima arterija. Aterosklerotski plak nastaje od kombinacije holesterola, masti, kalcijuma i komponenti krvi. Arterije su krvni sudovi koji prenose krv bogatu kiseonikom od srca do ostatka tela. Kada se suze i ukoče zbog nakupljanja plaka, protok krvi u različite organe i tkiva može biti ograničen, što može dovesti do komplikacija opasnih po život kao što su moždani i srčani udar.

Ateroskleroza može zahvatiti bilo koju arteriju u tijelu. Kada su arterije koje vode do srca zahvaćene aterosklerozom, stanje se naziva koronarna arterijska bolest.

Koji su simptomi ateroskleroze?

Najčešće ateroskleroza pogađa starije osobe, ali se može početi razvijati u adolescenciji. Kod ateroskleroze simptomi se obično ne javljaju sve dok plak ne pukne ili se ne zaustavi protok krvi, a to može potrajati mnogo godina.

Simptomi ateroskleroze zavise od arterija koje su zahvaćene.

Simptomi ateroskleroze – karotidne arterije

Karotidne arterije su glavni krvni sudovi u vratu koji opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Postoje dvije karotidne arterije, jedna na desnoj, a druga na lijevoj. U vratu se svaka karotidna arterija grana na dva dijela:

  1. unutrašnja karotidna arterija opskrbljuje mozak krvlju.
  2. vanjska karotidna arterija opskrbljuje krvlju lice i vrat.

Ograničena opskrba krvlju može dovesti do moždanog udara.

Simptomi moždanog udara mogu se pojaviti iznenada i uključuju:

  1. slabost;
  2. otežano disanje;
  3. Glavobolja;
  4. utrnulost lica;
  5. paraliza.

Ako osoba ima znakove moždanog udara, potrebna joj je hitna medicinska pomoć.

Simptomi ateroskleroze – koronarne arterije

Koronarne arterije su arterije koje prenose krv zasićenu kisikom do srčanog mišića. Srcu je potrebna kontinuirana opskrba kisikom da bi funkcionirala i preživjela, baš kao i svako drugo tkivo ili organ u tijelu. Koronarne arterije okružuju cijelo srce, dijeleći se na lijevu koronarnu arteriju i desnu koronarnu arteriju. Desna koronarna arterija opskrbljuje krv uglavnom desnu stranu srca. Desna strana srca je manja jer samo pumpa krv u pluća.

Smanjena funkcija koronarnih arterija može smanjiti protok kisika i hranjivih tvari u srce. Ne samo da ovo utiče na opskrbu samog srčanog mišića, već može utjecati i na sposobnost srca da pumpa krv po cijelom tijelu. Stoga, bilo koji poremećaj ili bolest koronarnih arterija može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, što može dovesti do angine, srčanog udara, pa čak i smrti.

Ateroskleroza koronarnih arterija može se manifestovati kao:

  1. bol u prsima;
  2. povraćanje;
  3. ekstremna anksioznost;
  4. kašalj;
  5. nesvjestica.

Simptomi ateroskleroze – bubrežne arterije

Bubrežne arterije su parovi arterija koje opskrbljuju bubrege krvlju. Bubrežne arterije nose veliki dio ukupnog protoka krvi do bubrega. Čak trećina ukupnog minutnog volumena srca može proći kroz bubrežne arterije i filtrirati se kroz bubrege. Ako je dotok krvi u bubrežne arterije ograničen, može se razviti kronična bolest bubrega.

Ateroskleroza koja zahvata bubrežne arterije manifestuje se:

  1. gubitak apetita;
  2. oticanje ruku i stopala;
  3. problemi sa koncentracijom.

Simptomi ateroskleroze – periferne arterije

Periferne arterije isporučuju oksigeniranu krv u tijelo (ruke, šake, noge i stopala), a periferne vene prenose deoksigeniranu krv iz kapilara na ekstremitetima natrag u srce.

Ako krv ne može efikasno cirkulisati u njima, osoba može osjetiti utrnulost i bol u udovima. U teškim slučajevima može doći do odumiranja tkiva i gangrene. Bolest perifernih arterija također povećava rizik od moždanog ili srčanog udara.

Kada se javljaju simptomi ateroskleroze?

Sljedeći faktori su među najčešćim uzrocima ateroskleroze.

  1. Visok holesterol – je prirodna supstanca u našem telu, kao i u nekim namirnicama koje jedemo. Vaše arterije se mogu začepiti ako vam je holesterol u krvi previsok. Ove arterije postaju tvrde, a plakovi na osnovu njih ograničavaju ili blokiraju cirkulaciju krvi u srcu i drugim organima.
  2. starost – Kako starite, vaše srce i krvni sudovi sve teže pumpaju i primaju krv. Arterije se mogu ukočiti i postati manje fleksibilne, što ih čini sklonijim nakupljanju plaka. Kod žena je rizik još veći ako patite od endometrioze ili sindroma policističnih jajnika, ili ako ste tokom trudnoće imali gestacijski dijabetes ili preeklampsiju.
  3. Visok krvni pritisak – tokom vremena, visoki krvni pritisak može oštetiti zidove vaših arterija, omogućavajući nakupljanje plaka.
  4. Dijabetes – visok šećer u krvi može oštetiti unutrašnje slojeve vaših arterija, uzrokujući nakupljanje plaka.
  5. Metabolički sindrom – visoki nivoi holesterola i triglicerida u krvi povećavaju rizik od ateroskleroze.
  6. Nezdravu prehranu – Konzumiranje puno hrane bogate zasićenim mastima može povećati holesterol.
  7. genetika – možda imate genetski aterosklerozu, posebno ako imate nasljedni poremećaj holesterola koji se zove porodična hiperholesterolemija.
  8. Inflamatorne bolesti – visoki nivoi upale mogu iritirati krvne sudove, što može dovesti do nakupljanja plaka (primjeri bolesti su reumatoidni artritis i psorijaza).

Simptomi ateroskleroze – dijagnostika

Dijagnoza ateroskleroze se u početku zasniva na medicinskoj anamnezi i fizičkom pregledu, u kojem doktor koristi stetoskop kako bi preslušao arterije na abnormalno piskanje. To može ukazivati ​​na slab protok krvi zbog nakupljanja plaka.

Vidi da li bi to mogla biti ateroskleroza

Paket za dijagnostiku ateroskleroze – panel za analizu krvi koji nudi FixCare omogućava sveobuhvatnu kontrolu stanja arterija.

Uobičajene dijagnostičke procedure za aterosklerozu uključuju:

  1. skočno-brahijalni indeks (ABI) – tokom ovog testa, manžetne za krvni pritisak se postavljaju preko ruku i članaka. Test upoređuje vaš krvni pritisak u gležnju sa krvnim pritiskom u ruci. Ovo je za provjeru ateroskleroze u arterijama nogu i stopala. Razlika između mjerenja krvnog tlaka na gležnju i nadlaktici može biti posljedica periferne vaskularne bolesti, koja je obično uzrokovana aterosklerozom;
  2. test krvi – Krvni testovi provjeravaju nivoe nekih masti, kolesterola, šećera i proteina u krvi koji mogu ukazivati ​​na srčana oboljenja;
  3. elektrokardiogram (EKG) – test meri aktivnost srca. Tokom testa, elektrode su pričvršćene na grudi i povezane sa ostatkom mašine. Rezultati testa mogu pomoći da se utvrdi da li je dotok krvi u srce smanjen;
  4. ehokardiogram – je test sa ogrlicom zvučnih talasa koji pokazuje protok krvi kroz srce. To se ponekad radi testiranjem vježbanja;
  5. Test vježbanja – tokom ovog testa pacijent se podvrgava vježbanju, npr. na traci za trčanje ili stacionarnom biciklu, a istovremeno će ljekari pratiti njegovo srce. Ako osoba nije u mogućnosti da vježba, daju se lijekovi za povećanje broja otkucaja srca. Vježba čini da srce kuca jače i brže od većine svakodnevnih aktivnosti, testiranje na stres može otkriti probleme sa srcem koji bi inače mogli biti propušteni;
  6. Dopler ultrazvuk – test koji se koristi za procjenu protoka krvi kroz krvne žile reflektirajući visokofrekventne zvučne valove iz cirkulirajućih crvenih krvnih stanica;
  7. kateterizacija srca i angiogram – pregled upotrebom katetera i umetanjem u krvni sud, obično u preponama ili zglobu, do srca. Boja teče kroz kateter u arterije u srcu i pomaže da se arterije jasnije prikažu na slikama snimljenim tokom pregleda.

U dijagnostici ateroskleroze mogu se koristiti i drugi testovi, kao što je angiografija magnetne rezonance ili pozitronska emisiona tomografija (PET). Ovi testovi mogu pokazati otvrdnuće i sužavanje velikih arterija, kao i aneurizme.

Simptomi i liječenje ateroskleroze

Tok liječenja ateroskleroze ovisi o tome koliko je bolest teška i koje simptome ateroskleroze ima pacijent (koje su arterije zahvaćene aterosklerozom).

Liječenje ateroskleroze uključuje promjenu načina života, lijekove na recept i operaciju. Promjena načina života je obično prva preporuka i vjerovatno će pomoći, čak i ako pacijentu treba drugačiji tretman.

Liječenje ateroskleroze lijekovima može sniziti krvni tlak, poboljšati razinu nezdravog kolesterola i smanjiti rizik od stvaranja opasnih krvnih ugrušaka. Među lijekovima koji se koriste u liječenju ateroskleroze koriste se statini i antihipertenzivi.

  1. Statini – koriste se za snižavanje holesterola i sprečavanje ateroskleroze. Povremeno, pacijentu može biti potrebno više od jedne vrste lijekova za holesterol. Od ostalih agenasa koji se koriste za snižavanje holesterola mogu se spomenuti niacin, fibrati i sekvestranti žučne kiseline.
  2. Aspirin – razrjeđuje krv i sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Za neke ljude svakodnevna upotreba aspirina može biti dio preporučenih mjera prevencije srčanog ili moždanog udara. Međutim, treba znati da takva upotreba ovog lijeka može dovesti do raznih nuspojava, uključujući krvarenje u želucu i crijevima.
  3. Lijekovi za visoki krvni tlak – iako ovi lijekovi ne pomažu u poništavanju učinaka ateroskleroze, oni sprječavaju ili liječe komplikacije povezane s aterosklerozom, na primjer, mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanog udara.

Osim toga, u liječenju ateroskleroze ponekad se koriste i drugi lijekovi u slučaju drugih bolesti, kao što je dijabetes koji povećava rizik od ateroskleroze. Lijekovi se također koriste za određene simptome ateroskleroze, kao što je bol u nogama tokom vježbanja.

  1. Probajte biljnu mješavinu oca Klimuška za aterosklerozu i otvrdnuće arterija

Međutim, dešava se da će liječenje ateroskleroze zahtijevati određene tretmane.

  1. angioplastike – koristi se za liječenje bolesti perifernih arterija koje zahvaćaju noge, u srčanim arterijama za liječenje koronarne arterijske bolesti ili na vratu za liječenje stenoze karotidnih arterija. Uključuje upotrebu katetera i njegovo umetanje u krvni sud, obično u prepone ili zglob, a zatim ga usmjerava na blokirano područje. Na kraju katetera postoji poseban omotač koji se može povećati da otvori arteriju. Vaš lekar može da ubaci i malu mrežastu cev koja se zove stent kako bi smanjio rizik od ponovnog sužavanja arterije.
  2. Endarterektomija – koristi se za uklanjanje aterosklerotskog plaka sa zidova sužene arterije.
  3. Fibrinolitički tretman – koristi lijek za rastvaranje ugruška koji blokira protok krvi u arteriji.
  4. Bajpas koronarne arterije (CABG) – Poznato i kao premosnica, ovo je uklanjanje zdravog krvnog suda iz drugog dijela tijela kako bi se stvorio novi put za krv u srcu. Krv tada cirkulira oko začepljene ili sužene koronarne arterije. Ova procedura je operacija na otvorenom srcu. Ovo se obično radi samo kod ljudi sa mnogo suženih arterija u srcu.

Simptomi ateroskleroze – komplikacije

Neliječenje simptoma ateroskleroze može dovesti do mnogih ozbiljnih komplikacija.

  1. Bolest koronarne arterije – Ateroskleroza, koja sužava arterije u blizini srca, može razviti koronarnu arterijsku bolest, koja može uzrokovati bol u grudima (anginu), srčani udar ili zatajenje srca.
  2. Periferna arterijska bolest – spomenuta bolest perifernih arterija nastaje zbog sužavanja arterija na rukama ili nogama, što dovodi do problema s protokom krvi u njima. Bolesna osoba postaje manje osjetljiva na toplinu i hladnoću, a povećava se rizik od opekotina ili promrzlina. Rijetko, nedostatak dotoka krvi u ruke ili noge može uzrokovati odumiranje tkiva (gangrena).
  3. Karotidna stenoza – može izazvati prolazni ishemijski napad (TIA) ili moždani udar.
  4. Aneurizme – Ignoriranje simptoma ateroskleroze može dovesti do razvoja aneurizme, koje se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu. Što je još gore, aneurizme su obično asimptomatske (osoba s aneurizmom ponekad može osjetiti bol i pulsiranje oko aneurizme). Ako aneurizma pukne, to može uzrokovati krvarenje u tijelu opasno po život.
  5. Kronična bolest bubrega – ako simptomi ateroskleroze zahvate bubrežne arterije, može prestati da doprema bubrezima dovoljno krvi bogate kiseonikom. Bubrezima je potreban dovoljan protok krvi za filtriranje otpadnih tvari i uklanjanje viška tekućine. Ateroskleroza ovih arterija može dovesti do zatajenja bubrega.

Simptomi ateroskleroze – prevencija

Simptomi ateroskleroze mogu se spriječiti prije nego što se pojave, pridržavajući se određenih pravila.

  1. Redovna vježba – pretpostavlja se da redovno vježbanje poboljšava protok krvi, snižava krvni tlak i smanjuje rizik od stanja koja povećavaju rizik od ateroskleroze i srčanih bolesti. Zdravstveni radnici preporučuju najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta snažne aerobne aktivnosti sedmično. Međutim, ne morate se ograničavati na tipične vježbe kao što su čučnjevi, možete jednostavno odustati od dizala i koristiti stepenice.
  2. Održavanje zdravih težina – Gubitak težine smanjuje rizik od bolesti koronarnih arterija uzrokovanih aterosklerozom.
  3. Prestani pušiti cigarete – Prestanak pušenja odličan je način za smanjenje rizika od aterosklerotskih komplikacija kao što je srčani udar. To je zato što nikotin steže krvne sudove i tjera srce da radi jače.
  4. Healthy Eating – zdrava ishrana treba da uključuje voće, povrće i integralne žitarice. Umjesto toga, trebali biste se odreći prerađenih ugljikohidrata, šećera, zasićenih masti i soli. Ovo pomaže u održavanju zdrave težine, krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi.
  5. Smanjenje stresa i stresnih situacija – Stres ima ogroman utjecaj na naše živote, a istraživači vjeruju da može oštetiti i arterije, uzrokujući upalu. Osim toga, hormoni koji se oslobađaju u krvotok tokom stresa mogu povećati i kolesterol i krvni tlak. Da biste smanjili stres, vrijedi vježbati ne samo tijelo, već i um, koristeći tehnike opuštanja kao što su joga ili duboko disanje. Ove prakse mogu privremeno sniziti vaš krvni tlak, smanjujući rizik od razvoja ateroskleroze.

Ostavite odgovor