Kako hraniti pacijenta u periodu prije i poslije operacije?

U skladu sa svojom misijom, Uredništvo MedTvoiLokony ulaže sve napore da pruži pouzdane medicinske sadržaje potkrijepljene najnovijim znanstvenim saznanjima. Dodatna oznaka "Provjereni sadržaj" označava da je članak pregledao ili napisao direktno ljekar. Ova provjera u dva koraka: medicinski novinar i doktor nam omogućava da pružimo najkvalitetniji sadržaj u skladu sa trenutnim medicinskim saznanjima.

Naše zalaganje u ovoj oblasti cijenilo je, između ostalih, i Udruženje novinara za zdravlje, koje je uredništvu MedTvoiLokonyja dodijelilo počasnu titulu Veliki prosvjetitelj.

Operacija je težak teret za organizam. Može se reći da je njegova svrha namjerno ozlijediti tijelo za ukupnu dobrobit pacijenta. Ali imajte na umu da odgovor vašeg tijela na hiruršku traumu može prebaciti vaš metabolizam u katabolizam – proces kojim vaše tijelo počinje da preuzima i koristi proteine. Ako se ne snabdijevaju hranom, tijelo će posegnuti za njima u mišiće.

Materijal je kreiran u saradnji sa Nutramil Complexom.

Proces oporavka je dizajniran da preokrene katabolizam izazvan traumom prema anabolizmu. Pravilna prehrana, opskrba energijom i proteinima ključni su dio perioperativnog liječenja.

Nutritivni tretman definitivno ubrzava oporavak. Značajan broj pacijenata može jesti i treba im to dozvoliti. Cilj nutritivnog tretmana treba da bude optimizacija unosa tečnosti, obezbeđivanje adekvatnog snabdevanja energijom i proteinima.

Šta je nutritivni tretman?

Liječenje kliničkom ishranom – je poboljšanje i održavanje adekvatnog nutritivnog statusa. Takođe utiče na prognozu i efekte terapije.

Medicinska ishrana se zasniva na sastavljanju ishrane pacijenta na način da mu se obezbede svi potrebni građevinski i energetski nutrijenti (proteini, šećeri, masti, minerali i vitamini). U nutricionističkom tretmanu koriste se gotove industrijske dijete (npr. Nutramil Complex) ili intravenske tekućine, čiji se sastav utvrđuje kontinuirano u zavisnosti od trenutnih potreba pacijenta.

Prehrana prije operacije

Trenutno se preporučuje da osobe na pravilnoj prehrani jedu svoje uobičajene obroke do noći prije operacije. Do 2 – 3 sata prije anestezije možete uzeti bilo koju količinu čiste tekućine, što pomaže u izbjegavanju preoperativne dehidracije.

Nedavno je također pokazano da davanje napitka bogatog ugljikohidratima preoperativnom pacijentu brzo nestaje iz želuca, a dodavanje ugljikohidrata smanjuje prijeoperativnu glad i anksioznost. Opskrba ugljikohidratima prije operacije također smanjuje postoperativnu inzulinsku rezistenciju.

Preoperativna prehrana je od posebne važnosti kod pothranjenih pacijenata. Pokazalo se da kod ove grupe pacijenata enteralna, pa i parenteralna ishrana primenjena 1-2 nedelje pre operacije značajno poboljšava rezultate hirurškog lečenja.

Smjernice Evropskog anesteziološkog društva o perioperativnom gladovanju kod odraslih i djece

Oralni ugljeni hidrati:

  1. Konzumiranje pića bogatih ugljikohidratima do 2 sata prije planirane operacije bezbedno je za pacijente (i za dijabetičare),
  2. Konzumiranje tekućine bogate ugljikohidratima prije elektivne operacije poboljšava subjektivno blagostanje, smanjuje osjećaj gladi i smanjuje postoperativnu inzulinsku rezistenciju.

Prehrana nakon operacije

Za svakog pacijenta najvažnije je da se nakon operacije brzo vrati u normalno funkcionisanje kako bi imao što manje komplikacija i što brže bio otpušten kući. Da bi se to postiglo, potrebno je minimizirati katabolizam i omogućiti tijelu pacijenta da se vrati u stanje anabolizma. Ishrana igra veliku ulogu u ovim procesima. Tečna dijeta ovdje može biti važan dio nutritivnog tretmana. U težim slučajevima važnu ulogu ima i enteralna i parenteralna prehrana.

Bez obzira na način ishrane koji lekar preporuči (enteralna kroz cev ili stomu, parenteralna), mora se koristiti sve dok pacijent ne bude u stanju da unese najmanje 70% potreba za energijom i proteinima oralnim putem.

Količina energije koja je potrebna pacijentu treba biti odabrana pojedinačno, ali u prosjeku se kreće od 25 do 35 kcal/kg tjelesne težine. Nakon zahvata, pacijentu je potrebno više proteina nego zdravoj osobi kako bi se obnovila oštećena tkiva i osigurao pravilno funkcionisanje imunološkog sistema. Količina proteina koju pacijent treba da unese je 1,2 do 1,5 g/kg tm, sve dok bubrezi rade ispravno.

Wytyczne ESPEN — Evropsko društvo za kliničku ishranu i metabolizam

  1. Većina pacijenata ne mora da gladuje prije operacije noću. Osobe bez povećanog rizika od aspiracije mogu piti tečnost do 2 sata prije početka anestezije. Konzumacija čvrste hrane dozvoljena je do 6 sati prije početka anestezije.
  2. Preferirani način ishrane je putem gastrointestinalnog trakta, osim naravno kada je kontraindiciran.
  3. Nedovoljno oralno uzimanje hrane duže od 14 dana povezano je sa povećanom smrtnošću. Ako je očekivani period gladovanja u perioperativnom periodu duži od 7 dana, enteralna ishrana se preporučuje i kod pacijenata bez znakova pothranjenosti.
  4. Enteralna ishrana je indikovana i kod pacijenata kod kojih očekivana oralna zaliha hrane neće prelaziti 10% potražnje duže od 60 dana.
  5. Hranjenje na sondu treba započeti u roku od 24 sata nakon zahvata, preporučuje se kod pacijenata: nakon obimnih operacija zbog karcinoma glave, vrata i gastrointestinalnog trakta, nakon teške traume, neuhranjenih na dan operacije, kod kojih je očekivana zaliha hrane će biti <60% potražnje za više od 10 dana.
  6. Standardne dijete koje sadrže kompletne proteine ​​su dovoljne za većinu pacijenata.
  7. Cilj perioperativnog tretmana je smanjenje negativne ravnoteže dušika, prevencija pothranjenosti, održavanje mišićne mase, održavanje normalnog imuniteta i ubrzanje oporavka nakon operacije.
  8. Pacijenti koji su pravilno hranjeni nemaju koristi od umjetne prehrane, što može biti izvor komplikacija za njih.
  9. Postoperativna parenteralna ishrana preporučuje se pacijentima koji ne mogu zadovoljiti svoje potrebe oralnim ili enteralnim putem 7-10 dana nakon operacije. Ovdje treba uzeti u obzir kombiniranu parenteralno-enteralnu ishranu.
  10. Najčešće se preporučuje unos 25 kcal/kg idealne tjelesne težine. Kod pacijenata pod teškim stresom, opskrba se može povećati na 30 kcal/kg idealne tjelesne težine.
  11. Kod pacijenata koji se ne mogu hraniti kroz gastrointestinalni trakt, parenteralna prehrana mora biti potpuna.

Ishrana prije operacije poboljšava rezultate kirurškog liječenja kod teško pothranjenih pacijenata, a prijeoperativna primjena ugljikohidrata smanjuje inzulinsku rezistenciju i katabolizam proteina nakon elektivne operacije. Osim toga, ima pozitivan učinak na dobrobit pacijenta i smanjuje stres povezan s planiranim zahvatom.

Većina ljudi koji su podvrgnuti operaciji nemaju kontraindikacije za brz povratak na normalnu oralnu prehranu i trebali bi joj se vratiti što je prije moguće. Postoperativna gastrointestinalna prehrana smanjuje broj postoperativnih komplikacija. Ishrana treba da bude deo integrisanog upravljanja tokom celog tretmana pacijenta.

Bibliografija:

1. Szczygieł B., Pothranjenost uzrokovana bolestima, Varšava 2012, PZWL, str. 157-160

2. Sobotka L. et al., Osnove kliničke ishrane, Varšava 2008, PZWL, str. 296-300

Materijal je kreiran u saradnji sa Nutramil Complexom.

Ostavite odgovor