sadržaj
Mikroelementi (mikronutrijenti) su najvažnije supstance od kojih zavisi vitalna aktivnost organizama.
Oni nisu izvor energije, ali su odgovorni za vitalne hemijske reakcije. Potreban u vrlo malim količinama (dnevna količina se mjeri u mili-i mikrogramima, manje od 200 mg).
Ako se ljudsko tijelo podvrgne temeljnoj analizi, postaje jasno: sastoji se od različitih vrsta hemijskih jedinjenja, od kojih su 30 mikroelementi. Oni su odgovorni za optimalno funkcionisanje ljudskog organizma, a njihov nedostatak izuzetno negativno utiče na zdravlje odraslih i razvoj dece.
Mikronutrijenti: šta su
Grupa mikronutrijenata u nauci se obično dijeli u 2 kategorije: esencijalne supstance (vitalne); uslovno esencijalne (važne za organizam, ali su retko u manjku).
Esencijalne mikrosupstance su: gvožđe (Fe); bakar (Cu); jod (I); cink (Zn); kobalt (Co); hrom (Cr); molibden (Mo); selen (Se); Mangan (Mn).
Uslovno esencijalni mikronutrijenti: bor (B); brom (Br); fluor (F); litijum (Li); nikl (Ni); silicijum (Si); vanadij (V).
Prema drugoj klasifikaciji, elementi u tragovima se dijele u 3 kategorije:
- stabilni elementi: Cu, Zn, Mn, Co, B, Si, F, I (u količini od oko 0,05%);
- 20 elemenata koji su prisutni u koncentracijama ispod 0,001%;
- podgrupa kontaminanata čiji stabilni višak dovodi do bolesti (Mn, He, Ar, Hg, Tl, Bi, Al, Cr, Cd).
Upotreba elemenata u tragovima za ljude
Gotovo svi biohemijski procesi zavise od ravnoteže elemenata u tragovima. I iako je njihova potrebna količina određena mikrogramima, uloga ovih nutrijenata je ogromna. Konkretno, kvalitativni proces metabolizma, sinteza enzima, hormona i vitamina u tijelu ovisi o mikroelementima. Ove mikrosupstance jačaju imuni sistem, podstiču hematopoezu, pravilan razvoj i rast koštanog tkiva. Od njih zavisi ravnoteža alkalija i kiselina, rad reproduktivnog sistema. Na ćelijskom nivou podržavaju funkcionalnost membrana; u tkivima doprinose razmjeni kiseonika.
Naučnici kažu da hemijski sastav tečnosti u ćelijama ljudskog tela podseća na formulu morske vode iz praistorijskog doba. Ovo se postiže kombinovanjem važnih elemenata u tragovima. A kada tijelu nedostaje jedna ili ona supstanca, ono ih počinje "isisati" iz sebe (iz tkiva u kojima su se nakupile hranjive tvari).
Nedostatak mikronutrijenata i predoziranje
Svaka disharmonija elemenata u tragovima gotovo je uvijek razvoj mnogih bolesti i patoloških promjena u tijelu.
A kako pokazuju neka istraživanja, kod svakog trećeg stanovnika planete dijagnosticira se neravnoteža mikrosupstanci različitog intenziteta.
Među razlozima koji uzrokuju nedostatak ili preobilje korisnih elemenata najčešće su:
- loša ekologija;
- psihološki stres, stresne situacije;
- loša prehrana;
- dugotrajna upotreba određenih lijekova.
Da bi se razumjelo koji elementi u tragovima nedostaju osobi, kao i da se utvrdi tačan nivo nedostatka, može se učiniti samo u laboratorijskim uvjetima davanjem krvi za biohemijsku analizu. Ali neravnoteža nutrijenata može se uzeti u obzir i za neke vanjske znakove.
Najvjerovatnije, osoba doživljava nedostatak hranjivih tvari ako:
- često izloženi virusnim bolestima;
- očigledni znaci oslabljenog imuniteta;
- pogoršano stanje kose, noktiju, kože (akne, osip);
- postao razdražljiv, sklon depresiji.
Stanja nedostatka mikronutrijenata
Osim toga, pažljivom analizom zdravstvenog stanja, čak i bez laboratorijskih pretraga, ponekad možete utvrditi koji mikronutrijent je potreban tijelu, a koji mu za sada nedostaje:
- Prekomjerna težina – nedostatak supstanci kao što su hrom, cink, mangan.
- Problemi sa varenjem – nedostatak cinka, hroma.
- Disbakterioza – nedovoljno cinka.
- Alergija na hranu – nedostatak cinka.
- Disfunkcija prostate – nedostatak cinka.
- Povišen šećer u plazmi – nedostatak magnezijuma, hroma, mangana, cinka.
- Krhki nokti – nedovoljno silicijuma i selena.
- Usporen rast noktiju i kose – smanjeni nivoi selena, cinka, magnezijuma, silicijuma.
- Kosa opada – nedostaju silicijum, selen, cink.
- Smeđe mrlje na koži – nedostatak bakra, mangana, selena.
- Iritacije i upale na koži – signal nedostatka cinka, selena, silicijuma.
- Akne su nedostatak hroma, selena, cinka.
- Alergijski osip – nedovoljno selena ili cinka.
Usput, zanimljiva činjenica u vezi kose. Po njihovoj strukturi najlakše je utvrditi nedostatak elemenata u tragovima. Obično je u kosi zastupljeno 20 do 30 mikroorganizama, dok će analiza krvi ili urina pokazati nivo ne više od 10 nutrijenata u organizmu.
Kako održati ravnotežu
Postoji nekoliko pravila za uspostavljanje ravnoteže elemenata u tragovima. U njima nema ničeg komplikovanog i novog, ali u savremenom ritmu života ponekad zaboravimo na savete ovih lekara.
Prije svega, važno je pratiti zdravlje nervnog sistema, redovno posjećivati svježi zrak i pravilno jesti.
Uostalom, najbolji izvor većine elemenata u tragovima je prirodna organska hrana.
Inače, ako govorimo o izvorima hrane, onda se najviše mikrosupstanci nalazi u biljnoj hrani. Lider među životinjskim proizvodima može se nazvati mlijekom, u kojem se nalaze 22 elementa u tragovima. U međuvremenu, koncentracija hranjivih tvari u njemu je toliko niska da o mlijeku ne treba govoriti kao o proizvodu koji može osigurati ravnotežu tvari. Stoga nutricionisti insistiraju na važnosti uravnotežene i raznovrsne prehrane.
Ali, prema biolozima, bilo bi pogrešno misliti da, na primjer, svi paradajzi na svijetu imaju identičan skup mikroelemenata. Čak i ako proizvod sadrži iste hranjive tvari, njihova količina može značajno varirati. Na ove pokazatelje utiču kvalitet tla, sorta biljaka i učestalost padavina. Ponekad se čak i povrće iste sorte, sakupljeno sa iste gredice, može značajno razlikovati po svom hemijskom sastavu.
Uzroci nedostatka mikronutrijenata:
- loša ekologija, što utiče na mineralno-slani sastav vode;
- nepravilna termička obrada proizvoda (dovodi do gotovo 100-postotnog gubitka hranjivih tvari);
- bolesti probavnog sistema (ometaju pravilnu apsorpciju mikroorganizama);
- loša ishrana (mono-dijete).
Mikroelement | Blagodati za tijelo | Posljedice deficita | Izvori |
---|---|---|---|
hardver | Neophodan je za cirkulaciju krvi i održavanje zdravlja nervnog sistema. | Anemija. | Goveđe meso, džigerica, riblja ikra, jabuke, heljda, žitarice, breskve, kajsije, borovnice. |
bakar | Pospješuje stvaranje crvenih čestica krvi, apsorpciju željeza, održava elastičnost kože. | Anemija, pigmentacija na koži, psihički poremećaji, patološko smanjenje tjelesne temperature. | Plodovi mora, orasi. |
cink | Važan je za proizvodnju insulina, učestvuje u sintezi hormona, jača imuni sistem. | Smanjenje imuniteta, razvoj depresije, gubitak kose. | Heljda, orasi, žitarice, sjemenke (buće), pasulj, banane. |
jod | Podržava rad štitne žlijezde i nervnih ćelija, antimikrobna supstanca. | Gušavost, usporeni razvoj (mentalni) kod djece. | Morske alge, orasi. |
mangan | Pospješuje razmjenu masnih kiselina, reguliše holesterol. | Ateroskleroza, povišen holesterol. | Orašasti plodovi, pasulj, žitarice. |
kobalt | Aktivira proizvodnju inzulina, potiče stvaranje proteina. | Nepravilan metabolizam. | Jagode, šumske jagode, mahunarke, cvekla. |
selen | Antioksidans, sprečava razvoj ćelija raka, odlaže starenje, jača imuni sistem. | Kratkoća daha, aritmija, oslabljen imunitet, česte zarazne bolesti. | Plodovi mora, pečurke, različito grožđe. |
fluor | Jača kosti, zube, podržava zdravlje cakline. | Fluoroza, bolesti desni i zuba. | Sva vegetarijanska hrana, voda. |
Chrome | Učestvuje u preradi ugljikohidrata i proizvodnji inzulina. | Povišen šećer u krvi, razvoj dijabetesa, nepravilna apsorpcija glukoze. | Pečurke, integralne žitarice. |
molibden | Aktivira metabolizam, podstiče razgradnju lipida. | Poremećaj metabolizma, poremećaji u radu probavnog sistema. | Spanać, razne sorte kupusa, crna ribizla, ogrozd. |
brom | Ima sedativna svojstva, jača organizam kod kardiovaskularnih, gastrointestinalnih oboljenja, ublažava grčeve. | Usporen rast kod dece, smanjen hemoglobin, nesanica, pobačaji u različitim fazama trudnoće. | Orašasti plodovi, mahunarke, žitarice, alge, morska riba. |
Elementi u tragovima su esencijalni nutrijenti za ljude. Od njih ovise metabolički procesi, razvoj i rast djeteta, funkcioniranje svih sistema (uključujući i reproduktivnog), održavanje zdravlja i imuniteta. A kako tijelo nije u stanju samostalno sintetizirati mikronutrijente, važno je voditi računa o racionalnoj i uravnoteženoj prehrani kako bi se svakodnevno obnavljale zalihe potrebnih elemenata.