Ova kovrdžava plavuša uvijek izgleda vrlo impresivno. Nije toliko popularan u kulinarstvu kao njegov srodni beli kupus, ali ga mnogi ipak veoma vole i zauzima dostojno mesto u jelovniku. I postoji mnogo razloga da ga volite, za razliku od bijelog kupusa, lakše se vari, a lista korisnih tvari je na pristojnom nivou.
SEASON
Sezona mlevenog karfiola počinje u avgustu. Onaj koji se ranije pojavi na našim policama uvozimo kod nas iz drugih zemalja.
KAKO ODABRATI
Kada kupujete karfiol, obratite pažnju na snažnu i tešku glavu sa zelenim lišćem. Na kupusu ne bi trebalo biti tamnih mrlja, ako se takva mjesta pojave tijekom skladištenja, obavezno izrežite ta mjesta.
KORISNE KARAKTERISTIKE
Samo 50 grama karfiola moći će da vam obezbedi dnevnu normu vitamina C, osim njega, kupus sadrži vitamine A, D, E, K, H, PP i grupu B. A tu su i makronutrijenti: kalijum, kalcijum, hlor, fosfor, magnezijum, sumpor, natrijum; elementi u tragovima: bakar, gvožđe, mangan, cink, molibden, kobalt. Postoje pektinske supstance, kao i jabučna, limunska, folna i pantotenska kiselina.
Karfiol ima manje grubih vlakana od, na primjer, bijelog kupusa, pa se lako probavlja i manje iritira sluznicu. Iz ovoga proizlazi da je karfiol posebno koristan za ljude koji pate od gastritisa, čira na želucu, kao i za upotrebu u dječjoj hrani.
Kod slabog lučenja želučanog soka preporučuje se dijeta od kuhanog karfiola; indiciran je i kod oboljenja jetre i žučne kese, jer pospješuje lučenje žuči i rad crijeva.
Vitamin H ili biotin sprečava upalne procese kože. Često je uključen u sastav proizvoda za njegu kože lica.
Sok od karfiola preporučuje se kod dijabetesa, bronhitisa, bubrežnih poremećaja.
KAKO KORISTITI
Karfiol se kuva, prži, kuha na pari. Dodaju se varivima od povrća i dinstaju. Služi kao prilog i dodaje se juhama. Od nje se prave palačinke i dodaju se u pite. Oni se takođe kisele i smrzavaju.